{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ilegalni kopači i ignorisanje zakona: Nezaštićena arheološka nalazišta u BiH

11.11.2015. u 22:36
71
37
Ilegalni kopači i ignorisanje zakona: Nezaštićena arheološka nalazišta u BiH
71
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata arheološkim nalazištima, lokaliteta ima mnogo, ali su uglavnom nezaštićena od prekopavanja i propadanja.
Nažalost prisutna su i ilegalna iskopavanja, pa iako postoje zakonske mjere i regulativa protiv njih, oni se, kako to obično biva, rijeko primjenjuju.

Pored zakonske postoji i pravna zaštita za određene lokalitete, koji se prepoznaju kao značajna kulturna dobra. Međutim, ta zaštita djelimično funkcioniše samo u slučaju legalne gradnje, dok ne može direktno utjecati na ilegalne kopače, gdje je neophodan ljudski faktor zaštite.

Prema riječima kustosa arheologa u Zavičajnom muzeju Bosanska Gradiška Bojana Vujinovića, svaki arheološki lokalitet koji se nalazi pod zemljom prirodno je konzerviran i kao takav on je indirektno zaštićen sve do trenutka istraživanja. Nakon svakog istraživanja i obrade podataka, lokalitet je potrebno zatrpati, odnosno zaštititi od daljeg propadanja.

Druga, mnogo skuplja opcija je konzervacija određenog objekta, kao što je slučaj sa zidanim objektima iz antičkog, srednjovjekovnog ili nekog drugog perioda. Vujinović ističe da je posebno ugrožen pokretni arheološki materijal u površinskim slojevima od ilegalnih kopača koji koriste detektore za metal.

"Treba naći načina da se takva vrsta rada zaustavi, ali to je već u nadležnosti drugih službi, koje će u budućnosti, iskreno se nadam, naći načina da se pozabave i ovom problematikom", ističe Vujinović.

Napominje da je, prema bh. zakonima, neovlaštena potraga za arheološkim blagom i zadržavanje pronađenih predmeta kazneno djelo, ali da problem zapravo nastaje jer se zakon ne provodi u praksi, a i sami građani još uvijek nemaju dovoljno sluha za kulturno nasljeđe, te njegovu vrijednost i mogućnosti.

I arheolog Muzeja RS Goran Simonović smatra da su arheološki lokaliteti danas najviše ugroženi od ljudi koji uzurpiraju lokalitete i vrše prekopavanja i iskopavanja. Ističe da je posebno teško zaustaviti "ilegalne kopače" koji koriste detektore metala.

"Pošto je BiH potpisnica međunarodnih ugovora koji je obavezuju da reguliše upotrebu detektora, mislim da će se na tome raditi u skorijoj budućnosti. To je obaveza BiH i to moramo učiniti jer su lokaliteti zaista ugroženi", ističe Simonović.

Naši sagovornici se slažu da je pored pravne i materijalne zaštite svakako neophodan i ljudski faktor u svakodnevnoj zaštiti lokaliteta. Čovjek koji razumije potencijal određenog lokaliteta, te ga direktno ili indirektno koristi u svrhu privređivanja, postaje direktni čuvar, odnosno zaštitnik kulturnog nasljeđa.

Stručnjaci napominju da društvo treba biti svjesno da svaki arheološki lokalitet može biti potencijalna "fabrika" za društveno-ekonomski razvoj lokalne zajednice ili određene regije u kojoj se nalazi.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: