Hamlet na tuzlanskoj sceni: Duboka katarza hipnotisanog bh. društva bačenog na koljena

Poveznice između vremena kada je Shakespeareovim perom nastajao Hamlet svakako da postoje, međutim prisutna je i znatna razlika u cijelom društveno-političkom ambijentu u Evropi i svijetu.

"I dalje postoje hulje i političke intrige, a vlast razara državu. Rijetko gdje postoji vlast koja se brine o državi i građanima, ne smatrajući ih podanicima i služenčadima, već se prosto ponaša kao servis javnosti. Međutim, mi ne živimo u takvim okolnostima, tako da su se te stvari promijenile", smatra Paković.

Da bi ostao vjeran Shakespeareu, ali i današnjoj istini, redatelj je u komadu koji postavlja na tuzlanskoj sceni morao upisati četiri stoljeća, a kroz adaptaciju kralja ostaviti živim, dok Hamleta kao pravednika i borca za istinu postaviti na mjesto gubitnika bitke.

"Ali, ostaje ono njegovo historijsko zavještanje za budućnost. To je ogledalo naših života i društvene situacije u kojoj se nalazimo. Trenutno možemo raditi isključivo zalažući se i čineći dobra djela kao zalog budućnosti. Teško da možemo neki veliki prevrat napraviti u neko skorije vrijeme jer su stvari upropaštene u svojoj osnovi", navodi srbijanski redatelj.

Predatorska borba za preživljavanje

Shakespeare na Hamletova usta poziva ljude na uzimanje stvari i lične sudbine u svoje ruke. No, pitanje je danas koliko je to moguće postići u bh., regionalnim, ali i evropskim okvirima.

"Hamlet je sam, a Shakespeare nam pokazuje da se politički djelotvorno ne može djelovati ukolio ste sami, već se morate udruživati. Danas, poslije razranja socijalizma u Evropi i jednog socijalističkog društva kakvo je bilo jugoslavensko, vi nemate više poluge pomoću koje bi se građani mogli udruživati. Pogledajte obrazovni sistem, on radi na razaranju bilo kakvih oblika drugovanja i udruživanja, zatim na poslu kompetitivnost nestaje, a predstavlja se da je čovjek čovjeku vuk. Više nemate empatije za sudbine drugih jer ste i sami dovedeni u situaciju da se poput predatora borite za nekakvo parče mogućnosti da preživite. To služi moćnicima jako dobro", naglašava naš sagovornik.

Dobro udruživanje, kako kaže redatelj, danas je jedino zastupljeno među različitim ljudima u vlasti.

"U balkanskim društvima vidite kako ljudi loše žive, a vlastima je veoma dobro jer dijele iste moralne, odnosno nemoralne vrijednost, životne standarde, dobro se slažu ili ponekad javno sporečkaju jer od toga imaju koristi. To je jedna vrsta socijalne hipnoze za mase. Porušene su poluge, nekad su radnici imali svoje radničke igre ili amaterske kulturne klubove, sekcije i slično. Danas je to sve nezamislivo i tome se podsmjehuju, rugajući se vlastitoj sudbini", navodi.

A Hamleta na sceni Narodnog pozorišta u Tuzli utjelovit će glumac Elvis Jahić koji na popisu ličnih životnih želja nije imao jednu ovakvu ulogu. Međutim, kroz dosadašnji rad na predstavi, uz otkrivanje bogatstva koje Shakespeare nudi, počela je i rasti zainteresiranost za rolu.

"Naša predstava je u potpunosti sačinjena od rada, a u protekla dva mjeseca smo kontinuirano bili u osjećaju da je za jedan ovakav komad potrebno više vremena. Ali, mislim da smo na dobrom putu i da ovo što nam je ostalo na putu do premijere predstavlja fasadu koja se treba nalijepiti", kaže nam Jahić.

Poetičnost koju uloga, ali i sam pisac nudi, pružila je mogućnost kreiranja kvalitetnog lika, a njegov značaj dodatno će obogaćuje i komunikacija s publikom na koju Hamlet poziva.

"Kroz predstavu se traže i osobe iz publike koje bi danas mogle podržati Hamleta, ali nema ih. Možda ovaj naš Hamlet u predstavi nije toliko Hamlet dilema, koliko je usamljen čovjek, napušten od svih u vrijeme koje pokušava vratiti u zglob. Shvatio sam da više prostora za dilemu valjda i nema. Borbu još uvijek imamo kao izbor, ali mislim da ni to nećemo imati kako vrijeme bude odmicalo", smatra Jahić.

Ofelija za načete mlade duše

Njegovoj kolegici Jasmini Ibrahimović pripala je uloga Ofelije za koju je ranije smatrala da je potpuno suprotna ličnost u odnosu na nju samu. Međutim, u trenutku čitanja uloge osjetila se dovoljno zrelom za pričanje jedinstvene priče.

"Ofelija je tu za moju generaciju kojoj se duša načela, odnosno koju je neko ogrebao. Ofelija je primjer kako te sistem može dovesti do ludila i smrti, dok ti nastupaš iskreno i čisto. Kako se izvući iz tog ludila pokazat će nam Hamlet, boreći se protiv nepravde pa makar i po cijenu umiranja na tom putu", istaknula je Ibrahimović.

Da bi ulogu Ofelije iznijela na pravi način, posebno u sceni izvedbe ludila, Ibrahimović je potražila i stručnu pomoć.

"Nisam željela da sve izgleda banalno i jednostavno, ali moram reći da je Shakespeare napisao kompleksne likove, pune raznih osjećanja, boja i svega ostalog. U njima imaš materijala da ih igraš, a sada je bitno koliko ćeš se ti tome predati i dati svoju dušu u cijelom procesu", naglasila je Ibrahimović.

Hamlet na tuzlanskoj sceni nije postavljen sasvim slučajno, a direktor Narodnog pozorišta Mirza Ćatibušić smatra da je cijeli glumački tim ranije stvorio sve preduslove kako bi se uhvatili ukoštac sa djelom koje nosi tu vrstu monumentalnosti.

"Cijeli tim, predvođen redateljem Zlatkom Pakovićem dobitna je kombinacija, posebno nakon iskustva koje smo imali u radu na predstavi Crkva bosanska, koja nakon početnog velikog uspjeha od publike i kritike, nije uspjela ostvariti svoj puni potencijal jer u vrijeme kada je trebala živjeti u punom smislu zadesio nas je glavni lockdown", kaže Ćatibušić, koji ostvaruje ulogu Laerta.

Hamlet je djelo kojeg poznaju gotovo svi, a Ćatibušić smatra da je jako teško biti nov, a raditi jedan takav komad koji predstavlja sveti gral u pozorišnoj umjetnosti.

"To je izazov koji se poštuje, ali i od kojeg se strahuje, ali, mislim da smo to sa Zlatkovom režijom uspjeli napraviti. Vjerujem da će publika biti zadovoljna sa onim što smo uradili i ovo predstavlja jedan logičan slijed u produkcijskom smislu Narodnog pozorišta u Tuzli. Mislim da smo se vlastitim radom i rezultatima iz proteklog perioda doveli u psiho-fizičku formu da se bavimo Hamletom na jedan ovakav način", naglasio je Ćatibušić.

Uloge u Halmetu pored naših sagovornika ostvaruju još i Adnan Omerović (Klaudije), Ivana Perkunić-Mešalić (Gertruda), Irfan Kasumović (Polonije), Armin Filipović (Rozenkranc), Elmir Krivalić (Gildenstern), Milenko Iliktarević (Duh) i Siniša Udovičić (Grobar). Za kostime je zadužena Vesna Teodosić, dok se kao saradnik za muziku potpisuje Zlatan Mujkić.

Premijerno prikazivanje predstave na sceni Narodnog pozorišta u Tuzli zakazano je za 10. decembar 2021. godine. Ovim umjetničkim događajem također će biti otvoreni i 27. Tuzlanski pozorišni dani.