{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hadžihafizbegović: SFF je najprepoznatljiviji kulturološki brend BiH

F
23.8.2014. u 10:50
34
17
Hadžihafizbegović: SFF je najprepoznatljiviji kulturološki brend BiH
34
Hadžihafizbegović: SFF je najprepoznatljiviji kulturološki brend BiH
Emir Hadžihafizbegović (Foto: Klix.ba)
Čestitam svim ljudima koji su sanjali Sarajevo Film Festival, koji su ga porađali ispred vreća za pijesak onih dana dok je još agresija na Sarajevo i BiH trajala. Evo danas imamo rođendan zbog kojeg smo svi sretni. Mislim da je Festival narastao u priču koja nije samo esnafska i zanatska kada je u pitanju moj posao, nego je njegov kontekst skraćeni put i za promociju države Bosne i Hercegovine, ne samo u kulturološkom, već i turističkom, povijesnom i svakom drugom smislu – istaknuo je u razgovoru za Agenciju Fena istaknuti bh. glumac Emir Hadžihafizbegović, iza kojeg je u 30-godišnjoj karijeri 47 igranih filmova.
On je mišljenja da se nekada određene stvari ne mogu analizirati iz stanja prezenta, već je potrebno da prođe izvjesno vrijeme kako bi se vidjelo šta smo ostavili iza sebe. Za njega je privilegija biti dio ovog Festivala i na njemu učestvovati kao glumac s nekoliko filmova. Činjenica da je na 20. Sarajevo Film Festivalu 700 novinara iz 54 zemlje svijeta, te program s 250 filmova na deset lokacija iz 60 zemalja, kazao je on, govori dovoljno.

"SFF ima tu neku auru i atmosferu zbog koje ljudi vole da dođu ovdje i draži im je nego Cannes, Berlin, San Sebastian, Locarno, Karlovy Vary, Venecija i drugi veliki svjetski festivali. Mislim da naše društvo treba pokazati veću senzibiliranost na ovaj Festival, a da ljudi koji su kulturne i političke mecene i određuju finansijsku podršku Festivalu mogu biuti sigurni da se svaki fening uložen u njega oplemeni i završi tamo gdje treba", istaknuo je on.

Govoreći o današnjoj evropskoj kinematografiji, Hadžihafizbegović podvlači da je koprodukcija postala standard za snimanje filmova. Za primjer navodi Euroimage iz čijeg se fonda finansiraju filmovi iz cijele Evrope. To je, smatra on, potvrda da i ozbiljnije i bogatije zemlje kao što su Njemačka, Francuska, Engleska ili Italija ne smimaju gotovo više niti jedan film bez korpodukcije.

"Žao mi je što moram pomenuti atrofiju bh. filmskog fonda i jedan potpuno bezvazdušni prostor u kojem se nalazi bh. kinematografija, i zbog nedostatnih sredstava i zbog rovite političke situacije, raznoraznih recesija i tako dalje. Mislim da se na tome mora nešto uraditi. Jer, imati ovakav Festival, a već duže vrijeme nemati domaći film unutar te cijele priče, takmičarske i druge, nekako mi je inkompatibilno", naglasio je.

On se nada da će se ta situacija popraviti, uz ocjenu da je BiH brendirana filmska zemlja koja je na prestižnim festivalima osvojila najvažnije nagrade - Oscara, Zlatnog medvjeda u Berlinu, Zlatnog lava u Veneciji i Zlatnu palmu u Cannesu. Takva zemlja, smatra ovaj glumac, morala bi imati kontinuiranu i relaksiranu priču u pravljenju filmova. Za primjer navodi zemlje iz okruženja - Srbiju i Hrvatsku koje prave po desetak igranih filmova godišnje, a Makedonija pet ili šest.

"Nekako je nelogično da BiH, dok naši susjedi gledaju Sarajevo Film Festival kao njima nešto jako značajno i mjesto gdje mogu saznati sve o bh. kinematografiji kao našem najprepoznatljivijem kulturološkom brendu, šepa u tim stvarima. A sad smo u tom smislu već i u invalidskim kolicima", podvukao je on.

Komentirajući budućnost mladih glumačkih generacija s obzirom na ukupni položaj kulture u BiH, Hadžihafizbegović ističe da istina postoji problem hiperprodukcije glumaca uz četiri akademije - u Tuzli, Mostaru, Banja Luci i Sarajevu. Ali, on smatra da će onaj ko vjeruje u sebe i ko misli da se tim poslom može kvalitetno baviti, ali i ko je spreman za borbu, sigurno napraviti posao.

Međutim, također podvlači da se ti mladi glumci trebaju nametnuti. Prisjeća se da su njegovoj generaciji, kada je diplomirao 1986. godine, u nekoliko pozorišta otvoreno rekli da ih neće angažirati. Tada su pokrenuli Obalu, gdje su igrali 150 predstava godišnje. Upravo na tom mjestu su primijetili i njegov talent.

"Jer ako vjeruješ u sebe, napravit ćeš neku generacijsku predstavu, sakupiti pet-šest kolega, naći neki alternativni prostor i pozvati nas da to gledamo. Gluma je posao koji ne mora završavati na budžetu ili na plati, te da svršenom studentu glume cilj bude da se zaposli u teatru. Već se 30 godina bavim glumom, a u teatru sam bio možda četiri. Ima mladih glumaca koji odbijaju filmske uloge, kažu da ih zovu samo na dva dana da snimaju, smatrajući da je to neprimjereno za njih. Postoje samo dobre i loše uloge, a ne one od jedan, dva ili pedeset snimajućih dana. Dobar glumac će uvijek, ako želi, moći od svog posla da živi. To odgovorno tvrdim", istaknuo je.

Na inicijativu ovog glumca ove je godine u zvanični program Festivala uvrštena specijalna projekcija filma "Maratonci trče počasni krug" kao In memoriam Bori Todoroviću. Hadžihafizbegović podvlači da je riječ o velikom umjetniku i čovjeku. Stoga je na komemoraciji i sahrani Todoroviću u Beogradu tu ideju iznio direktoru SFF-a Mirsadu Purivatri, koju je on odmah prihvatio.

"Omaž Bori Todoroviću je najmanje što je ovaj Festival i ovaj grad mogao uraditi za njega. Jer, on je bio vrlo senzibiliran na Sarajevo i cijelu bosansku tragediju. Mislim da je taj potez jako dojmio i ganuo njegovu porodicu. U Sarajevo su došli njegova supruga, kćerka, zet, Bogdan Diklić, te njegovi prijatelji iz Beograda. On je bio veliki glumac, ali i izuzetan čovjek. Imao sam tu privilegiju da mu se približim, što nije svakome puštao. Zadnjih nekoliko godina smo se intenzivno družili, a s njim sam snimao i bh. film prije disolucije Jugoslavije "Ada" Milutina Kosovca. Svi smo se dobro osjećali u cijeloj toj priči posvećenoj Bori Todoroviću", naglasio je on.

Velikanu bh. glumišta Emiru Hadžihafizbegoviću za tri dana predstoji odlazak u Veneciju, gdje je u zvanični program tamošnjeg festivala uvršten hrvatski film "Takva su pravila" reditelja Ognjena Sviličića. U tom ostvarenju Jasna Žalica i on igraju glavne uloge, te podvlači da će u Veneciji sigurno osvjetlati obraz bh. glumišta i hrvatske kinematografije.

Također, s Miroslavom Momčilovićem u Beogradu uskoro će snimati film "Smrdljiva bajka", "istinitu priču o klošarima koji žive na dnu nekih šahtova", za koju navodi da je vrlo emotivna i sjajna priča.

S nestrpljenjem očekuje rad i na filmu "Žaba" po istoimenom pozorišnom djelu. Ovo će ostvarenje biti rađeno u produkciji Refresha, scenario potpisuju Pjer Žalica i Elmir Jukić koji će ujedno film i režirati. Kako je ta predstava odigrana skoro 250 puta u šest godina po cijelom svijetu, Hadžihafizbegović očekuje da će ta priča u filmskoj verziji biti sigurno nešto zanimljivo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: