U predavanju naslovljenom "Možete li zamisliti svijet bez copyrighta?" analizirane su posljedice ekonomske globalizacije u umjetničkoj i kulturnoj sferi u svim dijelovima svijeta. Riječ je o neoliberalnoj, ekonomskoj globalizaciji kao jedinom odlučujućem faktoru u svim sferama života.
Smiers se u svom izlaganju osvrnuo na specifičnost umjetničkog izraza, ističući da je prije svega potrebno da postoji raznolikost u umjetnosti, tj. u onome što kao konzumenti dobijamo.
Raznolikost umjetničkog izraza po njegovom mišljenu uvjetovana je i raznolikošću vlasnika tog izraza. Nažalost većinu umjetničkih djela posjeduju velike korporacije i one određuju šta ćemo gledati, slušati, čitati... Tako da je ta raznolikost ugrožena iz ekonomskih razloga, jer je vlasništvo to koje diktira pravila. Govoreći o sistemu auorskih prava on je istakao da on jeste važan zbog autora, ali i da je činjenica da većinu novca od autoprskog rada uzima neko drugi, dok autori dobiju možda tek 10 posto.
Pitajući se možemo li bez autorskih prava Smiers je naveo mogućnost liberilaizacije, po kojoj bi postojao sistem otvorenog tržišta i autora u njemu.
Po njegovim riječima, teoretski svako može uzeti knjigu i kopirati je (kod nas je ovo praksa a ne teorija!), pa zašto bi onda neko ulagao u knjigu. Ali Smiers smatra da kada bi to postalo noramalno to se više ne bi ni radilo.
Tako da bi kako on kaže autori i njihovi producenti preuzeli rizik i pokušali stvoriti teren na kojem mogu doći do publike. Naravno, kako navodi Smiers ne mogu svi umjetnici živjeti od svog djela, jer je uvijek veća ponuda od potražnje.
