{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bh. režiser Srđan Šarenac će snimati film u brazilskom zatvoru

F
25.8.2013. u 10:58
0
4
Bh. režiser Srđan Šarenac će snimati film u brazilskom zatvoru
0
Bh. režiser Srđan Šarenac će snimati film u brazilskom zatvoru
Srđan Šarenac (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Sarajevski režiser Srđan Šarenac bit će od 1. do 8. novembra predsjednik žirija za dokumentarni film na Internacionalnom filmskom festivalu Listapad u Minsku, u Bjelorusiji, nakon čega će otputovati u Brazil za potrebe snimanja novog filma, čiju je temu otkrio u razgovoru za Agenciju FENA.
"Ideju da novi film snimam u jednom brazilskom zatvoru, gdje se jednom godišnje organizuje izbor za Miss zatvora javila mi se prije tri godine. Film će govoriti o najteže osuđenim brazilskim zatvorenicama, koje imaju priliku da se tokom dviju sedmica osjećaju kao slobodne žene, a ne osuđenice", kaže Šarenac.

Zahvaljujući Hrvatskom audiovizuelnom centru, Šarenac ima sredstva za pet dana snimanja za takozvani "research“.

"Tako ću snimiti otprilike 15 minuta materijala, na osnovu kojeg ću pokušati naći finansijere da bih mogao nastaviti snimanje filma naredne godine, koji bi trebao biti dužine 90 minuta", navodi.

Uprkos tome, što je radnja filma smještena u zatvoru gdje su žene osuđene za najteža kaznena djela kaže da ne osjeća nikakvu bojaznost.

"To je tačno, jer kako mi je rekao kolega iz Brazila na zatvorenice gledam kao na glumice, a ne osuđenice koje su, između ostalog izvršile i razna ubistva. Naime, svjestan sam da ću zatvorskim čuvarima predstavljati dodatni teret, s obzirom na to da mi je rečeno da moram biti pod konstantnim nadzorom", objašnjava Šarenac.

Film producira Igor Nola iz Hrvatske s kojim je bh. režiser radio i višestruko nagrađivani film "Selo bez žena“.

"Poslije "Sela bez žena“ jedino mogu snimati film sa ženama", našalio se Šarenac, koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu u programu Talent Campusa održao predavanje o odnosu režiser - producent.

Šarenac je završio Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu, smjer režija, dok je u Španiji završio Master in Audiovisual management u okviru Media Business School. Na postdiplomskim studijima iz filmskog scenarija bio je na Binger film Lab u Amsterdamu.

Govoreći o predrasudama koje imaju producenti naspram reditelja i reditelji naspram producenata navodi da reditelji često kažu "Producenti su samo tu da bi ukrali novac“ što zapravo nije istina.

"Treba samo pogledati statistiku koliko gledalaca ima u kinima i svakom će biti jasno da tu nema novca. Znači da je činjenica da neko tu zarađuje ogromne novce, a da ih neko drugi ne dobiva je velika laž. U evropskom filmu novca nema ni sa strane producenta ni sa strane reditelja. Dakle, niko se neće obogatiti i kupiti kuću od filma", smatra Šarenac.

Za njega, odnos režiser - producent je brak od minimalno tri godine između dvije najbliže osobe koje rade na filmu, ističući da su to stvari koje se većinom ne pričaju i u kojima mogu nastati razni konflikti.

Zato je budućim rediteljima savjetovao da se u tom odnosu najprije trebaju postaviti zdravi temelji, odnosno ugovorom definirati odnose u smislu kada će ko biti plaćen.

"Nemojte ulaziti u pripreme filma tako na način da se prvo dobije novac, pa da se onda dogovarate koliki dio novca kome pripada. Tu upravo nastaje haos, jer kada se dobije novac, onda obično neko kaže "ja sam više radio, više sam zaslužio od nekog drugog", rekao je sarajevski režiser.

Odgovarajući na pitanje Fene koliko su djeca danas osiromašena s tv programskim sadržajem kaže da niko ne ulaže u dječiji program, čiji je budžet minimalan.

"Ljudi to komentarišu govoreći "onako se taj sadržaj emituje ujutru, a djeca se ionako neće žaliti šta god da im se pusti“, i to je danas baš tako. Druga je stvar s političkim programom na koji se gledaoci često žale", ističe Šarenac.

Protiv toga, mišljenja je, jedino se može izboriti određenom regulacijom, "recimo kada bi Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) tačno odredila koliko televizijski program mora imati dječijeg sadržaja, kao i svakog drugog".

"Iako se snimaju filmovi nemamo ih u kinima. Kada se prikazuje evropski film u Sarajevu imamo problem da napunimo jednu dvoranu. Da li smo izgubili dio publike koji odlazi da gleda neki film, koji nije na engleskom jeziku i u kojem glume nepoznati glumci pitanje je. Možda je to jedina prilika za festivale kao Sarajevo film festival da prikažu takve filmove jer kasnije to ljudi neće da gledaju", govori Šarenac.

Općenito, naglašava da gledati u Evropi evropski film predstavlja danas veliki problem, a koji je "namijenjen za publiku koja želi vidjeti nešto drugačije i kojoj je stalo do priče i odnosa, a ne da bude fascinirana vizuelnim efektima u filmu“.

Biti samo producent i režiser danas je, po njegovim riječima, gotovo nemoguće, pogotovo u BiH gdje se snima jedan dugometražni film godišnje.

"Možete zamisliti koliko samo producenata pokušava da dođe do tog filma. Finansijski danas se najviše isplati snimati TV serije, koje su najgledanije i to je nešto što je u kontinuitetu i što televizije vole da prikazuju", zaključio je u razgovoru za Agenciju FENA bh. režiser Srđan Šarenac, čiji je film "Selo bez žena“ u novembru prošle godine, proglašen najboljim dokumentarnim filmom na Međunarodnom filmskom festivalu Listapad u Minsku u Bjelorusiji.

Zbog toga se Šarencu ove godine pružila prilika, kako su ga organizatori pozvali, da predsjedava žirijem koje će odlučivati o najboljem ovogodišnjem dokumentarnom filmu na Menđunarodnom filmskom festivalu Listapad.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: