Film/TV
0

Počelo snimanje filma "Karaula"

Sarajevo-X
Snimanje dugometražnog filma “Karaula”, u režiji Rajka Grlića, počelo je 10. maja 2005. na autentičnim lokacijama oko Bitole i nacionalnog parka Galičica na Ohridskom jezeru, u blizini makedonsko-albanske granice.

Nakon raspada Jugoslavije, “Karaula” predstavlja prvi zajednički kulturni projekat svih republika bivše Jugoslavije. Zahvaljujući ugledu velikih autora kao i učešću okupljenih glumaca jugoslovenskog dream team-a, ovaj projekat ima značajnu ulogu i predstavlja pozitivan kinematografski presedan svih bivših republika Jugoslavije.

Producenti filma “Karaula” su: Ademir Kenović, Refresh Production (Bosna i Hercegovina), Vladimir Anastasov, Sektor film (Makedonija), Danijel Hocevar, Vertigo (Slovenija), Zoran Cvijanović i Milko Josifov, Yodi Movie Craftsman (SCG), Boris Т. Matic, Propeler film (Hrvatska), Franz Novotny, Novotny & Novotny Filmproduktion (Austrija), Thierry Lenouvel, Cine-Sud Promotion (Francuska) i Mike Downey, Film & Music Entertainment (Velika Britanija). “Karaulu” finansijski podržavaju Ministarstvo za kulturu i sport Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Makedonije, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Udruženje filma Republike Slovenije, MRTV, HRT, FTV BiH, Viba Film iz Slovenije, kao i EURIMAGES.

Scenario filma “Karaula” su napisali Rajko Grlić i Ante Tomić, autori uspješne hrvatske novele “Ništa nas ne može iznenaditi”. Glavne uloge igraju: Toni Gojanović, Sergej Trifunović, Emir Hadžihafizbegović, Bogdan Diklić i Verica Nedeska – Trajkova. Kompozitor muzike filma je Goran Bregović, a Slobodan Trninić je direktor fotografije.

“Karaula” je jedna komedija o našoj prošlosti bez nostalgije i mržnje. To je komedija o ljudima koji su na pragu tragedije, a priča je smještena u 1987. godinu na osmatračnici JNA, na granici između Makedonije i Albanije. To su bili posljednji dani države SFRJ, iako to još niko nije znao. Svakodnevni vojnički život narušen je neobičnim okolnostima: na graničnoj osmatračnici, frustrirani i uvijek pijan poručnik Safet Pašić, osjeća čudnu bol u polnim organima. On poziva isključivo doktora iz vojske, Sinišu, koji u diskreciji, utvrdi da se radi o polnoj bolesti. Ne želeći da neugodna situacija u kojoj se našao bude otkrivena i tražeći razlog da ne ide kući, Pašić objavljuje stanje pripravnosti na graničnoj osmatračnici, tvrdeći da se albanska vojska sprema na napad. Lakrdija se pretvara u ratnu psihozu: vojnici kopaju rovove. Iz dana u dan Pašić gubi kontrolu, Siniša je upetljan u opasnu ljubavnu avanturu, a njegov najbolji prijatelj Ljuba Lalović bezuslovno odlučuje da napusti vojsku. Situacija polako izmiče kontroli...

Režiser Rajko Grlić je izjavio o Karauli:

“Prije svake prirodne katastrofe, od jedne obične ljetne oluje do stvarne kataklizme, postoji trenutak totalne tišine. To je trenutak kada sve zastaje, ali i trenutak kad niko ne želi govoriti o tome. To se dešava u prirodi, u društvu, ali također i u čitavim civilizacijama.

Ovaj film je komedija koja se upravo dešava u jednom takvom trenutku.

Cijele biblioteke su napisane o raspadu Jugoslavije i napravljeni su bezbrojni filmovi. Međutim, u isto vrijeme, rečeno je jako malo, čak iznenađujuće malo, o godinama koje su prethodile krvavim događajima. Ko su bili ti ljudi koji će se u nekoliko mjeseci pretvoriti u vojnike, izbjeglice, žrtve i kriminalce? Kako su živjeli? Šta su zapravo željeli? Iz kakve je svakodnevnice nastao rat i u čiju svijest je taj rat bio usađen tako brzo i lako?

Ovaj film, kao mala metla u rukama strpljivog arheologa, se zapravo suočava sa upravo tim periodom, tim ljudima i njihovom pričom.”

Glumci u Karauli

Toni Gojanović – glumac iz Hrvatske Rođen u Šibeniku, Hrvatska. Student je četvrte godine na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu. Film “Karaula” je njegov prvi profesionalni angažman.

Sergej Trifunović – glumac iz Srbije i Crne Gore Rođen je u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Za samo mali broj glumaca možemo reći da su zaista zvijezde među malim kinematografijama Balkana, ali Trifunović je jedan od njih. Postigao je popularnost sa ulogama u nekoliko najvećih hitova srpskog filma, kao što su “Stršljen", "Munje", "Bure baruta", "Kad porastem biću kengur"..., i često ga porede sa glumcem James Dean-om i drugim kultnim glumcima, zbog njegovog temperamenta i neiscrpne energije.

Emir Hadžihafizbegović – glumac iz Bosne i Hercegovine Rođen je Tuzli, Bosna i Hercegovina. Debitirao je u najuspješnijem bosanskom filmu svih vremena Emira Kusturice, “Otac na službenom putu". Karaula će biti njegova 17. filmska uloga po redu. Glumio je u svim novim ostvarenjima bosanske kinematografije: "Gori vatra", "Kod amidže Idriza" i "Ljeto u zlatnoj dolini". Emir Hadžihafizbegović ima oko 40 pozorišnih premijera, među kojima su tri njegovi vlastiti autorski projekti. Primio je mnoga priznanja za svoje uloge. Podučava već nekoliko godina na Akademiji scenskih umjetnosti u Tuzli.

Verica Nedeska Trajkova – glumica iz Makedonije Rođena u Ohridu, Makedonija. Trenutno živi u Pragu. Verica Nedeska Trajkova ima nekoliko značajnih uloga u Dramskom teatru u Skopju i Bitoli. Zasigurno, ona je jedna od najangažiranijih mladih makedonskih glumica. Njena prva uloga je bila u bugarskom filmu "Rats destiny", koja je predstavljala početak brilijantne karijere. Većinom, sve njene uloge su bile u koprodukciji. Ukupno šest filmova u pet godina: “Like a Bad Dream”, “Spare parts”, “The Great Water”, “Balkankan”…

Bogdan Diklić – glumac iz Srbije i Crne Gore Rođen je u Bjelovaru, Hrvatska. Ima više od stotinu uloga ispred TV i filmskih kamera. U isto vrijeme, jedan je od najpoznatijih i najpriznatijih srpskih glumaca. Od kultnog serijala "Grlom u jagode", preko "Maratonci trče počasni krug", do "Gori vatra", on je postigao dugačku listu nezaboravnih uloga. Sa svojom ulogom u filmu “Karaula”, Diklić će postati jedini glumac koji je učestvovao u tri filma Rajka Grlića.

Autori Karaule

Rajko Grlić, režiser Rajko Grlić je rođen u Zagrebu, Hrvatska. Završio je FAMU filmsku akademiju u Pragu, Češka. Režirao je i sudjelovao u pisanju devet igranih filmova: “Josephine”, “Croatia 2000 – A Winter to Remember” (dokumentarac), “Charuga”, “That Summer of White Roses”, “Three of Happiness”, “In the Jaws of Life”, “You Love Only Once”, “Bravo Maestro” i “If It Kills Me”.

Njegovi filmovi su obišli cijeli svijet i nastupili u konkurenciji na mnogim većim filmskim festivalima. Osvojili su više od 50 međunarodnih nagrada, uključujući Tokyo International Film Festival "Grand Prix" i "Best Director". Rajko je napisao 9 scenarija za igrani film i dva TV serijala. Dobio je mnoge nagrade za pisanje uključujući nagradu UNESCO-a, nagradu Cannes FIPRESCI-ja i nagradu "Peter Kastner". Rajko je producent tri igrana filma i pet kratkih filmova. Takođe je režirao tri TV dokumentarna serijala i desetak kratkih filmova. Rajko je također napisao, režirao i producirao CD-ROM "Kako da napravite film: Interaktivna škola filma" koji je nagrađen sa osam međunarodnih priznanja uključujući "Grand Award" kao najbolji multimedia na New York Festivalu 1998. Rajko je eminentni Ohio stipendist za film na Ohio Univerzitetu, umjetnički direktor Motovun Film Festivala, u Hrvatskoj...

Ante Tomić, scenarist

Ante Tomić je rođen u Splitu, Hrvatska. Završio je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radi kao profesionalni novinar za "Jutarnji list". Za svoje novinarsko djelo primio je nagradu "Marija Jurić Zagorka" Hrvatskog novinarskog društva, za najboljeg urednika. Skupa sa Ivicom Ivanišević napisao je scenarij za film "Posljednja volja" (The Last Will) i sa Renatom Barešić i Ivicom Ivanišević scenarij za TV serijal "Novo doba" (New Age).

Slobodan Trninić, kinematograf

Odabrana filmografija:

  • Ljeto u zlatnoj dolini (2003), režirao Srđan Vuletić
  • Novo, novo vrijeme (2001), režirao Rajko Grlić
  • Hop, Skip & Jump (1999), režirao Srđan Vuletić
  • Zlatne godine (1992), režirao Davor Zmegac
  • Sidney Sheldon's The Sands of Time (1992) (TV), režirao Gary Nelson
  • Caruga (1991), režirao Rajko Grlić
  • Virdzina (1991), režirao Srđan Karanović