Zdravlje
81

HIV pozitivne osobe u BiH se liječe besplatno, mogu doživjeti duboku starost i rađati zdravu djecu

Piše: Lejla Čolak
Danas, 1. decembra, obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a i podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije infekcija virusom HIV-a. Ipak, pored same činjenice kako se radi o neizlječivoj, hroničnoj bolesti, potrebno je skrenuti pažnju na to kako inficiranost virusom HIV-a danas nije "smrtna presuda", te kako je AIDS moguće itekako uspješno tretirati i držati pod kontrolom.

HIV je naziv za virus koji uzrokuje hroničnu, neizlječivu infekciju koja, ukoliko se ne tretira, može dovesti do posljednje faze infekcije, tj. obolijevanja od AIDS-a. AIDS je teško oštećenje imunološkog sistema koji onda postaje bespomoćan, te nije u stanju da nas odbrani ni od "bezazlenih" bolesti poput upale pluća, od kojih bismo se inače uspješno oporavili. Virus HIV-a se nikad ne može odstraniti iz organizma u smislu potpunog izlječenja, on će uvijek biti prisutan u tijelu, no na svu sreću, uz pomoć lijekova se može držati pod kontrolom.

Kada govorimo o HIV-u, prevenciji i tretiranju, imperativ je detektovati prisustvo virusa u ranoj fazi jer je onda moguće izuzetno uspješno tretirati. Iako je infekcija HIV-om hronična, neizlječiva bolest koja zahtijeva doživotnu terapiju, ukoliko se lijekovi počnu primjenjivati u ranoj fazi bolesti, osoba može doživjeti duboku starost.

Moć antiretroviralnih lijekova: HIV više nije "smrtonosan"

Medicina i farmacija su danas napredovale u velikoj mjeri, tako da je uz pomoć lijekova, tj. antiretroviralne terapije kojom se postiže nemjerljiva količina virusa u krvi, moguće postići da se životni vijek HIV inficirane osobe ne razlikuje od životnog vijeka HIV neinficirane osobe. Na taj način HIV inficirane osobe mogu doživjeti duboku starost i voditi kvalitetan život, te istovremeno smanjiti mogućnost transmisije bolesti na seksualne partnere ili s majke na dijete.

Antiretroviralni lijekovi koji kontrolišu virus drže ga pod kontrolom, a cilj terapije je da se broj virusnih kopija u krvi HIV inficirane osobe svede na nemjerljivu vrijednost, što je moguće postići nakon šest mjeseci terapije.

Foto: Ilustracija/Klix.ba
Foto: Ilustracija/Klix.ba

"Najbolji primjer za razbijanje stigme i diskriminacije HIV-pozitivnih osoba jeste činjenica kako je HIV inficirana majka, ukoliko prima antiretroviralnu terapiju, u stanju roditi zdravo, HIV neinficirano dijete. Jedino redovnim korištenjem terapije u ranoj fazi dijagnosticiranja HIV inficirana majka može dobiti HIV neinficirano dijete, a HIV inficirana osoba u većini slučajeva neće inficirati drugu osobu prilikom seksualnog odnosa", pojašnjava za Klix.ba prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, šefica Odjela za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu.

Prvi takav slučaj zabilježen je u Sarajevu prije dvije godine, a ove godine će na Klinici biti obavljen porod još jedne HIV inficirane majke.

Pored toga, uz pomoć antiretroviralnih lijekova HIV pozitivna osoba smanjuje svoje šanse za prenošenje virusa drugim osobama putem npr. nezaštićenog seksualnog odnosa.

HIV se može dogoditi svakom od nas, niko nije imun

Jedna od najvećih predrasuda u vezi s HIV-om jeste da se veže isključivo za homoseksualnu populaciju, kao i osobe koje intravenozno uzimaju droge. Istina je kako se ovim virusom može zaraziti svako ko i u neznanju dođe u kontakt sa zaraženim tjelesnim tekućinama poput krvi, kao što je slučaj kod transfuzije netestirane ili neadekvatno testirane krvi.

Foto: Ilustracija/Klix.ba
Foto: Ilustracija/Klix.ba

Dr. Hadžiosmanović za Klix.ba navodi primjer iz Beograda gdje je prije 15-ak godina novorođenče prilikom transfuzije krvi zaraženo HIV-om, te Zagreba gdje su se osobe inficirale ovim virusom poslije relativno rutinskih operacija i transfuzija krvi. Dodaje kako u Bosni i Hercegovini nije zabilježen nijedan slučaj inficiranosti HIV-om putem transfuzije krvi.

"Nekad se HIV vezao za rizične grupe, no mi danas zapravo ne možemo govoriti o rizičnim grupama, nego samo o rizičnom ponašanju. Niko nije imun na HIV, mi smo dio Evrope, HIV se dešava i na ovim prostorima i stoga je važna edukacija omladine i ostalih generacija o tome kako se bolest prenosi da bi znali kako je prevenirati", kaže dr. Hadžiosmanović.

Prvi registrovani slučaj HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini je zabilježen 1986. godine. Zaključno sa današnjim danom, 1. decembrom 2015. godine, u BiH je evidentirano 287 slučajeva HIV/AIDS-a. Nažalost, zbog straha od stigme, diskriminacije, ali i saznavanja vlastitog HIV statusa, broj HIV pozitivnih osoba u BiH je mnogo veći, budući da je stopa testiranih relativno niska.

HIV-inficirane osobe u BiH imaju pravo na besplatno liječenje

Bosna i Hercegovina je HIV pozitivnim državljanima osigurala besplatnu doživotnu terapiju kroz upotrebu tri lijeka.

Ovi lijekovi su skupi, a prosječna cijena mjesečne terapije za HIV inficirane osobe se kreće između 1.500 i 2.000 KM. Na listi dostupnih lijekova u BiH nalazi se 17 antiretroviralnih lijekova, a u svijetu ih ima 25.

Prim. dr. Hadžiosmanović navodi kako će od naredne godine HIV pozitivne osobe u BiH moći uzimati terapiju jednog lijeka iz nove klase lijekova koji je trenutno u fazi registracije, a koji u sebi objedinjuje tri lijeka koja su HIV-pozitivni pacijenti dosad uzimali.

Foto: Ilustracija/Klix.ba
Foto: Ilustracija/Klix.ba

"Činjenica je da smo mi zemlja s niskom prevalencom HIV-a i želimo našim pacijentima omogućiti najkvalitetniju zdravstvenu zaštitu i maksimum što se tiče terapije. Sva sredstva fonda koji smo imali u proteklih deset godina smo usmjerili na prave stvari i mislim da zaista možemo biti zadovoljni. Smatram da problem HIV/AIDS-a u ovoj zemlji ne bi trebao biti toliko stigmatiziran kao što je bio ove silne godine", kaže prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, šefica Odjela za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu.

Ukoliko želite saznati svoj HIV status, te se testirati na hepatitis markere (hepatitis B i C), to možete napraviti svakim radnim danom u periodu od 8 do 14 sati na Odjelu za HIV/AIDS Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu. Testiranje je besplatno, povjerljivo i anonimno. Informacije o lokacijama testiranja u drugim gradovima Bosne i Hercegovine pronađite OVDJE.