Studije su pokazale kako je proces zaljubljivanja sličan onom kada neko koristi kokain. Kada se osoba zaljubi, 12 područja mozga počinje raditi zajedno i proizvoditi dopamin, adrenalin, oksitocin i vazopresin, koji se oslobađaju u isto vrijeme. Ove hemijske supstance su odgovorne za onaj budalasti i sladunjavi osjećaj.
Ova otkrića pokrenula su pitanje da li se zaljubljuje naše srce ili mozak?
Prema mišljenju istraživača sa Syracuse univerziteta, to je zaista stvar mozga, a ne srca. Utvrdili su to tako što su uradili magnetnu rezonancu mozga volontera kako bi utvrdili kako se ispuštaju spomenute supstance kada se osoba zaljubi.
Zaključili su da je srce samo koncept za koji vežemo zaljubljenost. Čak je i efekt "leptirića u stomaku" samo posljedica moždane akcije ispuštanja adrenalina.
