Miševi koji piju šampanjac se bolje snalaze u labirintima od onih koji ne piju

Studija je provedena na starim miševima koji su bili podijeljeni u dvije grupe - prvoj grupi su istraživači u periodu od šest sedmica davali šampanjac tri puta sedmično kao suplement, dok drugoj grupi nisu.

Kod miševa koji su konzumirali šampanjac primijećeno je poboljšanje u memoriji, te su se oni bolje snalazili u labirintu, što su istraživači povezali sa utjecajem fenolnih jedinjenja koja kao antioksidanti štite organizam od degenerativnih promjena.

Ipak, vjerovati kako šampanjac može pomoći osobama oboljelima od, primjerice, Alzheimerove bolesti bilo bi previše simplificirano pojašnjenje koje i nema mnogo veze sa stvarnošću.

Šampanjac nije nikakav eliksir mladosti, a fenolna jedinjenja se mogu naći i u kafi, čaju, grožđu, borovnicama, kiviju, šljivama, trešnjama, citrusnom voću, crvenom vinu, kukuruzu, pšenici i mnogim drugim namirnicama. Određena količina fenolne kiseline prisutna je i u ljudskom urinu.

Istraživanje je zapravo pokazalo kako male doze fenolne kiseline direktno utječu na hipokampus, dio mozga povezan sa pohranom novih informacija. Ipak, to ne znači kako ova jedinjenja imaju isti učinak i na ljude.

"U bližoj budućnosti ćemo nastojati ova saznanja primijeniti i na ljudima. Ovo je postignuto i sa drugoim namirnicama bogatim polifenolima, kao što su borovnice i kako, a vjerujemo kako i umjerene količine šampanjca mogu pomoći", kazao je dr. David Vauzour, jedan od istraživača u ovoj studiji.