Staša Košarac: BiH je u posljednjih pet godina zabilježila rast izvoza
"U ukupnom obimu robne razmjene BiH sa EU učestvuje oko 66 posto. U okvirima CEFTA-e učestvujemo oko 14 posto, dok sve ostale zemlje učestvuju oko 20 posto. BiH jedino u robnoj razmjenu sa EFTA ostvarila svoj suficit. Ja mislim da to područje treba da bude interesantno i da u narednom periodu zajedno radimo na razvoju razmjene sa tim područjem", kazao je Košarac.
Podsjetio je kako je Bosna i Hercegovina preuzela predsjedavaanje CEFTA-om do januara 2021. godine i da je preuzela određene obaveze.
"U narednom periodu trebamo nastaviti razvoj kada je riječ o zemljama CEFTA-e i rješavati sporove. Na tome smo insistirali i u Briselu. Uvođenje taksi na Kosovu je utjecalo na naš deficit", rekao je Košarac, dodavši da se odluke u okviru CEFTA-e donose konsenzusom.
Vjekoslav Vuković iz Vanjskotrgovinske komore BiH je kazao da je izvoz iz BiH bio 11 milijardi 869 miliona KM, dok je uvoz nešto malo manji od 20 milijardi KM.
"Imamo pad od 3,17 procenata. To je pad od pola milijarde KM nastao posljedicom zabrane izvoza na Kosovo, odnosno previsokih tarifa na Kosovo gdje smo izgubili tržište od 132 miliona KM, i 300 miliona prometa koji je radio samo Aluminij", rekao je Vuković.
Navodi kako su se najznačajniji partneri zadržali u istom rangu kao i prošle godine.
"Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija prednjače u vanjskotrgovinskoj razmjeni zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, na šta smo veoma ponosni. Vanjskotrgovinska razmjena najveća sa zemljama EU", rekao je on.
Navodi kako su najznačajniji partneri za izvoz Hrvatska, Srbija, te da smo u Sloveniju izvozili malo više nego u Njemačku.
"BiH najviše izvozi, 72 procenta, u zemlje EU. Mnogo smo orijentisani na ta tržišta, gotovo u cijelosti. CEFTA je značajan partner BiH i učešće je 17 posto. Neke od zemalja ističemo, vanjskotrgovinska razmjena sa Njemačkom u porastu je 3,69 procenata", istakao je on.
Dodaje kako pad izvoza od 3, 17 procenata nije vezan samo za Aluminij i Kosovo.
"Problemi se dešavaju u padu industrijskog uvoza u Njemačku, industrijskog rasta gdje je došlo do pada potražnje određenih roba za autoindustriju. Promjena fiskalne politike u Italiji je također utjecala na to i Brexit", rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima, Velika Britanija je povlačenjem iz EU povukla veliki broj fondova koji idu za razvoj drugih zemalja.
"Tu posljedicu će osjetiti i BiH", zaključio je Vuković.
