{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Podaci iz povjerljivog izvještaja revizorske kuće: Blokirana većina računa mostarskog Aluminija

2.5.2015. u 22:16
15
105
Podaci iz povjerljivog izvještaja revizorske kuće: Blokirana većina računa mostarskog Aluminija
15
Podaci iz povjerljivog izvještaja revizorske kuće: Blokirana većina računa mostarskog Aluminija
Aluminij
Revizorska kuća KPMG u strogo povjerljivom izvještaju, koji je mostarski Aluminij naručio od ove kuće, navodi da zbog ograničenog pregleda informacija koje su im date na uvid i ograničenog vremena za provedbu projekta nikako ne mogu garantovati da su otkrili sve značajne realne i potencijalne finansijske, poslovne, porezne, pravne ili druge rizike.
"Do dana izdavanja našeg izvještaja, Društvo nije pripremilo revidirane finansijske izvještaje za godinu koja je završila 31. decembrom 2014. godine. Slijedom rečenog, postoje značajni rizici neproknjiženih troškova, umanjenja vrijednosti zaliha i potraživanja, rezervacija i ostalih stavki koje nismo bili u mogućnosti identificirati“, stoji u pregledu poslovanja Aluminija.

KPMG napominje kako Aluminij ne priprema redovne izvještaje za rukovodstvo isto kao ni analizu profitabilnosti, te da je IT sistem, koji ne pruža adekvatnu podršku poslovanju, značajno ograničio njihovu analizu.

U pro-formi analize profitabilnosti Aluminija stoji da analiza profitabilnosti ukazuje na značajne negativne efekte koji su doveli do negativnog rezultata u 2013/14. godini što je rezultat prodaje aluminija po cijenama nižim od tržišnih, relativno visoki troškovi sirovina, smanjenje prodanih količina aluminija usljed manjka novčanih sredstava za finansiranje infrastrukturne proizvodnje, ali i ostalih neefikasnosti u proizvodnom procesu i značajnih troškova zaposlenika.

Naime, KPMG navodi da je 2014. godine u Aluminiju bilo zaposleno ukupno 179 članova administrativnog osoblja, te da je ova kompanija do februara 2015. godine smanjila broj administrativnih radnika na 176.

Na drugu stranu, ako kompariramo period 2013/14. broj zaposlenih u administraciji u 2014. godini je povećan jer je kompanija 2013. godine imala zaposleno ukupno 168 administrativnih radnika.

Fiksni troškovi zaposlenih u administraciji u 2014. godini nalaze se u rasponu od 6 do 8 miliona KM.

Prosječne plaće uposlenika Aluminija iznose 2.529 KM



Uprkos tome što su plaće zaposlenih smanjene u 2014. godini za 15 posto, temeljem navoda rukovodstva u izvještaju se navodi da proizvodnja ipak ima višak ljudi za trenutni obim poslovanja te da posluje neefikasno.

"Broj zaposlenih u Društvu se čini prekomjeran u odnosu na sveukupnu razinu poslovnih operacija. Iako je prihod po zaposlenom u proizvodnji pao za oko 13 posto, s 737 hiljada maraka u 2013. na 647 hiljada maraka po zaposlenom u 2014. godini, broj zaposlenih u proizvodnji se smanjio samo 3 posto što pokazuje kako Društvo nije sprovelo mjere restruktuiranja u skladu sa smanjenim obimom poslovanja“, piše u KPMG-ovom izvještaju.

U izvještaju se navodi da je nakon smanjenja plaća i ukidanja benificija u 2014. godini oko 150 zaposlenika tužilo Aluminij po osnovi povrede prava koja proizilaze iz kolektivnog ugovora, te da Aluminij nije proveo procjenu potencijalne izloženosti niti rezervisanja po osnovi navedenih tužbi.

"Prema navodima rukovodstva, kolektivni ugovor je potpisan od strane člana Nadzornog odbora Društva koji nije bio ovlašten za potpisivanje tog ugovora. Društvo je pokrenulo proces utvrđivanja ništavnosti takvog ugovora uslijed čega smatra kako će tužbe radnika po osnovi povrede prava proizašlih iz kolektivnog ugovora tretirati se kao neutemeljene“, piše u izvještaju.

Prosječna plaća u Aluminiju 2013. godine iznosila je 3.210 KM, 2014. godine 2.454 KM, a u prva dva mjeseca 2015. godine 2.529 KM.

Aluminij je za 2015. godinu ugovorio prodaju od oko 112.000 tona materijala, ali prema navodima rukovodstva očekuje se smanjenje ugovornih premija od oko 15 posto što će imati utjecaja na prihode i marže.

Ova kompanija ugovorila je isporuku 111.907 tona aluminija s osam kupaca do kraja 2015. godine, a najveći kupac je kompanija Glencore.

U izvještaju se navodi da će ugovor o isporuci 17.940 tona aluminija TLM Šibenik biti vjerovatno raskinut jer TLM ne podmiruje obaveze, ali prema navodima mostarske kompanije to ipak neće stvarati probleme s plasmanom navedene količine jer će je prodati Glencoreu koji istovremeno ima ugovorenu premiju za 62 USD/t manju od TLM Šibenika.

Ukupan indikativni negativan efekat na prihode i zaradu prije kamata, poreza i amortizacije iznosit će oko 1,1 milion KM.

U izvještaju se navodi i da Aluminij nije proknjižio obaveze po redovnim i zateznim kamatama prema kreditnim institucijama, te da kompanija ima ukupne izvanbilansne obaveze po osnovi bankovnih garancija danih carina u iznosu od oko 4,1 milion KM.

"Društvo je prezaduženo i nije u mogućnosti servisirati dospjele kreditne obaveze niti finansirati neophodna ulaganja u proizvodna postrojenja“, stoji u pregledu finansijske pozicije Aluminija.

Aluminij je u 2014. godini preradio oko 25.800 tona aluminija, a u 2015. godini planira povećati preradu za 50.000. U izvještaju se navodi da planirano povećanje količine nije realno ostvarivo.

Pored Elektroprivrede HZHB, Aluminij električnu energiju kupuje i od Proenergya čije je sjedište u Zagrebu.

"U 2013. i 2014. godini Društvo je imalo udio troška električne energije u toni proizvedenog aluminija od 35 do 37 posto, što je značajno više u odnosu na prosjek industrije“, stoji u pregledu udjela troška struje u proizvodnji aluminija.

U izvještaju se navodi i da nakon što je dio poslovnih evidencija uništen za vrijeme rata, Aluminij nije nikada proveo inventuru osnovnih sredstava kako bi utvrdio stvarno stanje.

Ističe se i da su postrojenja i oprema Aluminija nedovoljno održavani i vjerovatno precijenjeni s obzirom na provedenu revalorizaciju.

Mostarska kompanija je 2007. godine kupila lučki mobilni utovarač čija vrijednost iznos 1 milion KM i koji se nalazi u Luci Ploče. Šokantna je činjenica da je Aluminij naveo kako nije siguran da li uopšte radi ili postoji ovaj utovarač.

Na drugu stranu, ulaganja od 1,8 miliona KM Aluminija odnose se na 9,45 posto udjela u društvu FE-AL d.o.o. Mostar koje ova kompanija od 2013. godine pokušava bezuspješno prodati putem javnog poziva.

Blokirana većina bankovnih računa mostarskog Aluminija



Što se tiče duga prema kreditnim institucijama, Aluminij se kod WestLB banke i Razvojne banke BiH zadužio za potrebe održavanja elektrolitskih ćelija, dok se dugovi kod ostalih kreditnih institucija (UniCredit, Raiffeisen, Hypo Alpe Adria, te Intesa Sanpaolo banka) u iznosu od 46,5 miliona KM odnose na kratkoročne kredite i overdrafte koji dospijevaju u 2015. godini, a kojima je finansirano tekuće poslovanje.

Aluminij je izložen značajnim rizicima troškova po osnovu sudskih parnica koje se vode, a ukupna izloženost iznosi 15,3 miliona KM.

Također, računi Aluminija otvoreni kod UniCredit, Raiffeisen i Intesa Sanpaolo banke su u blokadi, dok računi u Hypo Alpe Adria i Razvojnoj banci FBiH nisu.

"Računi Društva su većinom u blokadi. UniCredit je blokirao poslovne račune u vlastitoj banci i poslao mjenicu u Intesa Sanpaolo banku dok je Raiffeisen samostalno blokirao poslovne račune koje Društvo ima u toj banci“, piše u pregledu neto duga pregleda poslovanja Aluminija.

Na kraju, novčani tok u prva dva mjeseca 2015. godine je pozitivan i iznosi oko 3,6 miliona KM, ali kako se navodi ovaj iznos ne uključuje neophodna ulaganja niti je dovoljan za povrat kratkoročnih finansijskih obveza.

Podsjećamo, Nikica Ljubić nakon pisanja portala Klix.ba prvi put nakon preuzimanja funkcije direktor Aluminija nije negirao postojanje duga od nevjerovatnih 213,8 miliona KM.

Također podsjećamo da je neto plata bivšeg direktora Aluminija Ive Bradvice u aprilu 2013. iznosila nevjerovatnih 20.036 KM.

Ostali direktori Aluminija, Mladen Galić (9.423 KM), Željko Boras (9.091 KM), Marinko Ivanović (6.534 KM), Ante Rezić (6.022 KM), Bruno Čale (5.927 KM) i Josip Đogić (5.741 KM) također bili su skupo plaćeni za svoj ne/rad.

I više je nego jasno da poslovna politika Aluminija predstavlja održavanje sistema iznad vlastitog prosjeka nerazvijenost što već godinama vodi kompaniju ka stečaju.

Prema Zakonu o stečajnom postupku Federacije BiH razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.

Odnosno, ukoliko stečajni dužnik nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze plaćanja, a u pravilu smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obaveze.

Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti. Ova nesposobnost postoji ako stečajni dužnik, prema predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće obaveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.

Zakon je jasno precizirao da okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.

Podsjećamo da u KPMG-ovom neovisnom pregledu poslovanja i okvirnom konceptu restruktuiranja stoji da "postojeća pozicija Društva i trenutni potencijal generiranja novca iz poslovanja od oko jedan do dva miliona maraka mjesečno nedovoljni su za plaćanje kraktoročnih finansijskih obaveza prema finansijskim institucijama (preko 60 miliona maraka) i obaveza prema sporazumu s EPHZHB (oko 2,5 miliona maraka mjesečno od 15. aprila 2015 godine)".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: