{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Omar Krivošija, direktor Microsoft BiH: BiH je zemlja velikog potencijala na IT tržištu

12.4.2014. u 09:00
127
Omar Krivošija, direktor Microsoft BiH: BiH je zemlja velikog potencijala na IT tržištu
127
Microsoft BiH je krajem marta dobio novog direktora. Prvi čovjek ove velike kompanije postao je njen višegodišnji uposlenik Omar Krivošija, 35-godišnjak sa bogatim radnim iskustvom. U intervjuu za Klix.ba Krivošija je govorio o svojoj karijeri, promjenama u radu koje donosi čelna funkcija, izazovima koje nosi rad za kompaniju kao što je Microsoft, kao i neizbježnim temama - ulaganju u mlade i iskorjenjivanju nelegalnog softvera.
Omar Krivošija (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Omar Krivošija (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)


Kako se postaje direktor Microsofta?

Sigurno da je za direktora Microsofta u BiH, koji predstavlja jednu od najvećih i najpoznatijih IT kompanija, potrebno mnogo truda, rada i odricanja, ali i podrške moje porodice i najbližih. Karijeru u IT industriji sam započeo prije više od 16 godina, odmah nakon upisa na studije, i tokom tog vremena imao sam priliku upoznati sve segmente poslovanja IT industrije, te stekao veoma široko iskustvo. Moji prvi koraci u profesionalnoj karijeri započeli su u kompaniji koja se bavila sistemskom integracijom i implementacijom poslovnih rješenja, u kojoj sam proveo prvih sedam godina i stekao ogromno iskustvo u neposrednom kontaktu sa krajnjim korisnicima iz javnog i komercijalnog sektora. Sljedeći korak bila je IT distribucija računara i računarske opreme, ali i Microsoft softwarea. Kao komercijalni direktor Kimteca imao sam priliku upoznati se i raditi sa velikim brojem IT kompanija širom Bosne i Hercegovine iz različitih djelatnosti, od retail kompanija, koje su svoje poslovanje zasnivali na prodaji fizičkim licima, do kompanija koje su se bavile sistemskom integracijom, razvojem softwarea i implementacijom poslovnih rješenja.

Posljednje četiri godine sam proveo u Microsoftu BiH na poziciji voditelja odjela Enterprise/ključnih korisnika, gdje sam imao priliku sarađivati sa najvećim korisnicima u javnom i komercijalnom sektoru. Uzimajući u obzir višegodišnje iskustvo u IT industriji i poznavanje svih njenih segmenta, vjerujem da je ovo jedan od ključnih razloga zašto sam imenovan na poziciju direktora Microsoft BiH. Svakako da mi ova nova uloga daje dodatnu motivaciju i snagu za rad, ali daleko veću odgovornost, kako prema kompaniji u kojoj radim, tako i prema bh. društvu u cjelini.

Šta se dolaskom na ovu poziciju mijenja u Vašem načinu rada i poslovnim obavezama?

Za razliku od moje dosadašnje pozicije, koja je bila fokusirana na rad sa ključnim korisnicima, odgovornost direktora Microsoft BiH je daleko veća. Nova pozicija ne donosi samo odgovornost za cjelokupno poslovanje kompanije na lokalnom tržištu, nego i odgovornost, kako sam ranije naveo, i prema bosanskohercegovačkom društvu. Zbog toga ćemo nastaviti sa kontinuiranom promocijom upotrebe informacionih tehnologija u cilju modernizacije poslovanja i ostalih aspekata našeg društva, kao što su obrazovanje i javna uprava, te povećanje IT vještina svih stanovnika. Također, moja nova uloga podrazumijeva i direktno vođenje tima u BiH, što predstavlja novinu u odnosu na moju prethodnu poziciju i svojevrstan izazov.

Vjerujem da će se većina čitatelja Vašeg portala sjetiti vizije koju je prije 30 godina pred kompaniju postavio Bill Gates, kada je rekao da će jednog dana na svakom stolu u svakom domu biti računar. Tada je to bila vizija, ali ako pogledamo situaciju danas vidimo da se ona ostvarila.


Kako je raditi u jednoj tako velikoj kompaniji kao što je Microsoft? Po čemu se Microsoft BiH razlikuje od drugih IT kompanija u kojima ste radili?

Microsoft ima dugogodišnju tradiciju ponude kvalitetnih proizvoda i usluga na koje se oslanjanju milioni korisnika širom svijeta, no kroz dosadašnje iskustvo uvjeren sam da su najveća vrijednost Microsofta zapravo ljudi koje upošljavamo. Svaki dan donosi pregršt novih poslovnih izazova, koji su svakako dio motivacije za rad u Microsoftu, uz očekivanja da svako od uposlenika svaki radni dan ponudi svoj maksimalni doprinos. Najveća razlika u odnosu na ostale kompanije u kojima sam ranije radio je svakako činjenica da Microsoft zapošljava više od 100.000 ljudi širom svijeta, ima izražen fokus na razvoj ličnih kompetencija i poslovnu etiku, te nudi jako veliki broj proizvoda za različite industrije, uz veoma dobru organizacijsku strukturu koja omogućava pružanje podrške za kvalitetnu realizaciju projekta bilo koje veličine. Ono što dodatno obilježava Microsoft je naša predanost istraživanju i razvoju u nove tehnoligije i usluge u koje godišnje uložemo više od 9,5 miliona američkih dolara. Vjerujem da će se većina čitatelja Vašeg portala sjetiti vizije koju je prije 30 godina pred kompaniju postavio Bill Gates, kada je rekao da će jednog dana na svakom stolu u svakom domu biti računar. Tada je to bila vizija, ali ako pogledamo situaciju danas vidimo da se ona ostvarila. Srazmjerno tome su i aspiracije i očekivanja nas u Microsoft uredu u Bosni i Hercegovini. Trenutni tim broji 15 ljudi, s tim da smo ponosni što dio tima pokriva i širu regiju. Tim je sastavljen od kolega sa dugogodišnjim iskustvom u IT industriji i prepoznatih stručnjaka na lokalnom i regionalnom tržištu, sa kojima je zadovoljstvo družiti se i sarađivati svaki dan.

Šta se sve promijenilo od vremena kad ste počeli raditi u Microsoftu?

IT tržište je i dalje jako dinamično, pa se tako danas u svakodnevnom radu oslanjamo na mnoge proizvode i servise koji nisu bili dostupni prije četiri godine, odnosno govorimo o novim poslovnim modelima. Mi u Microsoft BiH smo također uskladili trendove sa dinamikom u IT svijetu i naš fokus su uređaji i usluge, ne zaboravljajući softver, kojim ćemo se i dalje intenzivno baviti. Kada govorimo o novom fokusu, prije svega mislimo na uređaje sa novim operativnim sistemom Windows 8.1, kao i sa Windows Phone 8 sistemom namijenjenom pametnim mobilnim telefonima. Pored toga, Microsoft korrporacija je 2011. godine kupila Skype te ga integrisala u svoje poslovanje, nakon čega se udvostručio broj korisnika. Office 365 je postao globalno dostupan te sada predstavlja jednu od okosnica naše ponude, Yammer je već postao standard kada je u pitanju komunikacija unutar kompanija, dok je Azure jedan od vodećih cloud servisa. Modeli poslovanja, kao što su softver-kao-servis, infrastruktura-kao-servis ili platforma-kao-servis, su postali opšteprihvaćeni.

Uposlenici Microsofta u BiH (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Uposlenici Microsofta u BiH (Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)


Ono što se nije promijenilo je naš fokus na zadovoljstvo korisnika naših proizvoda, na IT profesionalce i programere. Microsoft je u unikatnoj poziciji na tržištu da odgovori zahtjevima korisnika te omogući implementaciju najkvalitetnijih proizvoda korištenjem vlastite infrastrukture, u cloudu ili kroz hibridne scenarije koji obuhvataju oba pristupa.

Koje poslovne projekte Microsoft BiH planira u 2014. godini? Najavili ste da će prioritet u Vašem radu biti fokusiranje na korisničke uređaje i usluge. Šta to podrazumijeva?

Imajući u vidu da Microsoft posluje na principu fiskalne godine, koja se završava 30.6., kratkoročni fokus u narednih nekoliko mjeseci je svakako na okončanju implementacije započetih projekata, nakon čega slijedi planiranje za narednu poslovnu godinu, u kojoj se naši prioriteti ne razlikuju previše od prioriteta Microsofta na globalnom nivou. U tom smislu, Microsoft će u Bosni i Hercegovini nastaviti sa razvojem partnerske mreže i jačanja kompetencije partnera, odnosno promociji naših rješenja i usluga. Za nas je jedino pravo mjerilo uspjeha implementacija projekata koji rješavaju realan problem korisnika, pospješuju svakodnevno poslovanje te zadovoljan korisnik.

Na lokalnom tržištu, u saradnji sa partnerima, svakako nastavljamo s promocijom Office 365 servisa, Windows Phone 8 telefona te Windows 8.1 tableta, o čemu ćemo svakako govoriti tokom naše najveće godišnje konferencije, MS NetWork, koja se u svom četvrtom izdanju održava 14. i 15. aprila u Banji Vrućici.


Ono što je također bitno napomenuti je i naš fokus na segment krajnjih potrošača, te s tim u vezi mogu reći da ćemo nastaviti sa aktivnostima kao što je promocija Windows 8.1. uređaji i telefona, ali i povećanje broja aplikacija za dostupnih krajnjim korisnicima. Pored toga, nastavljamo sa aktivnostima vezanim za OneDrive platformu koja predstavlja nadogradnju našeg servisa SkyDrive, te omogućava besplatne cloud usluge za različite platforme.

U kojoj mjeri BiH prati razvijene zemlje u oblasti korištenja kompjutera, uvezivanja putem interneta, edukacije, te konkurentnosti na tržištu? Kakva je tu uloga Vaše kompanije? Šta smatrate najvećom preprekom i našim najvećim potencijalom?

Microsoft od otvaranja ureda u Bosni i Hercegovini kontinuirano ulaže u obrazovanje te ima ostvarenu jako dobru saradnju sa akademskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Kroz programe kao što je DreamSpark Microsoft svim studentima tehničkih fakulteta omogućava besplatan pristup komercijalnim proizvodima i razvojnoj platformi, dok kroz IT Academy uključeni fakulteti mogu osigurati da njihovi studenti izvrše certifikaciju te steknu neophodna znanja koja će im omogućiti brzo pronalaženje posla nakon diplomiranja, tj. da ostvare svoj potencijal. Vjerujemo da je investiranje u obrazovanje glavni preduslov za ekonomski razvoj zemlje i društa u cjelini.

Sa prošlogodišnje konferencije MS Network (Foto: MSNetwork.ba)
Sa prošlogodišnje konferencije MS Network (Foto: MSNetwork.ba)


Microsoft je prije već više od 10 godina kreirao inicijativu poznatu pod nazivom "Partneri u učenju", koja je i u BiH izuzetno aktivna i ima za cilj omogućavanje pristupa tehnologijama kako obrazovnim institucijama, tako i nastavnicima i učenicima, kako bi oni razvili svoj puni potencijal. Kroz tu inicijativu obučili smo veliki broj nastavnika u BiH, a neki su predstavljali našu zemlju na svjetskim takmičenjima u upotrebi tehnologije u obrazovanju i ostvarili zapažene rezultate, npr. osvojeno prvo mjesto 2011. godine na evropskom forumu inovativnih nastavnika. U proteklih šest godina u BiH kroz ovu inicijativu investirali smo više od 400.000 američkih dolara.

Ne želim govoriti o preprekama, već o velikom potencijalu koji ova zemlja i društvo kao cjelina imaju za bolje sutra.
U tom smislu, veliki potencijal svakako vidimo na IT tržištu, ali i u startupima koji mogu privući investicije. Upravo Microsoft kroz Imagine Cup takmičenje već godinama omogućava studentima da steknu iskustvo rada u timu, odnosno da tehnička znanja prošire znanjima o marketingu i prodaji, te sutra pokrenu vlastitu kompaniju.

Microsoft je najpopularniji proizvođač softvera koje se često i neovlašteno koristi. Kako ocjenjujete inspekcijski nadzor s ciljem zaštite autorskih prava koji je provođen u FBiH 2012. godine?

Prema posljednjoj globalnoj IDC studiji iz 2011. godine stopa piratstva u BiH iznosila je 66%, što je u poređenju sa Hrvatskom, gdje je ta stopa 53%, ili sa Slovenijom, čija stopa piratstva iznosi 44%, dosta visoko.
Microsoft BiH sarađuje sa Business Software Alliance (BSA) u cilju podizanja svijesti o rizicima upotrebe nelegalnog softvera, kao i na aktivnostima vezanim za smanjenje stope piratstva u BiH. Jedna od tih aktivnosti je i nedavno obilježen Play it Safe Day, održan 19.3.2014., u sklopu kojeg smo još jednom ukazali na rizike koji nastaju pri upotrebi nelegalnog softvera. Još jedna od aktivnosti koju BSA redovno provodi je i saradnja sa nadležnim institucijama u BiH u oblasti nadzora nad nelegalnom upotrebom softvera. Prema našim saznanjima, do sada su u FBiH provedene dvije veće akcije inspekcijskog nadzora, koje su, sasvim sigurno, imale veliki značaj u podizanju svijesti kod privrednih subjekata o tome koliko je važno, i sa sigurnosne, ali i sa zakonske strane, koristiti legalan softver u poslovanju. I Microsoft BiH i BSA su pozdravili ove i slične aktivnosti nadležnih institucija, a koliki značaj je to imalo za BiH najbolje govori izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2013. godinu, u kojem je jedini pozitivno ocijenjeni napredak bio upravo ovaj vezan za zaštitu intelektualnog vlasništva. Ono što dodatno želim naglasiti je da su aktivnosti pojačanog inspekcijskog nadzora i dalje potrebne, kako bi se smanjenjem upotrebe nelegalnog softvera dovelo do jačanja IT industrije u BiH, ali i generalnog ekonomskog razvoja. Mi se nadamo da će nadležne institucije u BiH i dalje nastaviti sa nadzorima.

Kakvu saradnju imate sa državnim institucijama?

Slobodno mogu reći da je naša saradnja sa svim institucijama u BiH na zavidnom nivou, ne samo kada je riječ o nadležnim inspekcijskim upravama u FBiH, RS i kantonima. S obzirom na potpisane Ugovore o strateškom partnerstvu sa Vijećem ministara BiH, kao i sa Vladom Federacije Bosne i Hercegovine, Vladom Republike Srpske i Vladom distrikta Brčko, Microsoft BiH redovno organizuje radionice za sve institucije na različitim nivoima vlastima, gdje prezentiramo nove tehnologije i rješenja koja su aktuelna na svjetskom tržištu. Veoma nam je važno da svim institucijama imamo partnerski odnos i zajednički radimo na podizanju efikasnosti u radu naših institucija. IT rješenja u svakom slučaju mogu pomoći u podizanju te efikasnosti, kao i u unapređenju servisa koje institucije nude, kako poslovnim subjektima, tako i građanima u BiH.

Koliko je BiH daleko od iskorjenjivanja piraterije?

Bosna i Hercegovina mora još dosta da radi na smanjenju piraterije, prije nego što možemo početi govoriti o njenom iskorjenjivanju. Kako sam ranije naveo, postoje aktivnosti koje provode nadležne institucije, ali je potrebno da te aktivnosti budu redovne. Također, potrebno je da svi zajednički radimo na podizanju svijesti kod korisnika o tome koliko je zapravo važno da se koristi legalan softver. Mediji mogu dosta pomoći u tome, tako što će redovno pratiti sve aktivnosti i objektivno izvještavati o njima. Da bi se piraterija iskorijenila, ili svela na minimum, potrebno je da postoje sistemska rješenja koja obuhvataju izgrađenu svijest kod svih korisnika, prodajne kanale koje omogućavaju nabavu legalnog softvera, ali i nadzore koji kontrolišu tu upotrebu i sprečavaju nelegalnu proizvodnju, distribuciju i prodaju. Pored svega ovoga, moramo biti svjesni dva negativna utjecaja piraterije na razvoj zemlje. Jedan se ogleda u tome da strane kompanije ne žele investirati u zemlje sa tako visokom stopom piratstva jer znaju da njihov Know-How neće biti zaštićen, dok drugi utječe na smanjenje naplaćenih poreza jer nelagalan softver dolazi kroz kanale koji nisu obuhvaćeni regularnim poreskim sistemom.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: