{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Gavran: Najviše izvozimo električnu energiju zahvaljujući hidrološkoj situaciji, a ne ulaganjima

F
19.9.2013. u 12:19
8
11
Gavran: Najviše izvozimo električnu energiju zahvaljujući hidrološkoj situaciji, a ne ulaganjima
8
Gavran: Najviše izvozimo električnu energiju zahvaljujući hidrološkoj situaciji, a ne ulaganjima
U proteklih osam mjeseci često su isticane pozitivne promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom i statistički stanje se ne može ocijeniti negativnim, međutim, kada se analizira situacija s vodećim izvoznim i uvoznim proizvodima vidimo da postepeno dolazi blaga sjena na te povoljne pokazatelje, rekao je danas savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran, na konferenciji za novinare u Sarajevu.
"Vidimo da ponovo izvozimo isto što smo izvozili i proteklih godina, a električna energija je među vodećim proizvodima, dok, kada je riječ o uvozu, opet vidimo da je uvoz sirove nafte kao vodeća stavka umjereno pozitivan jer je prerađujemo u naftne derivate pa dijelom izvozimo. Jednostavno BiH svoj ekonomski prosperitet može da pronalazi pogledom u nebo jer povećanje proizvodnje električne energije je isključivo rezultat povoljne hidrološke situacije jer tu nije bilo nikakvih novih kapaciteta i ulaganja. S druge strane, smanjenje uvoza naftnih derivata imalo je utjecaja cjenovno, a ne toliko količinski i dok je jedini opipljivi pozitivni pomak zaista bio značajan u industriji, ali opet tu imamo drugu stranu, socijalni položaj zaposlenih u tim granama", kazao je Gavran, komentirajući izvoz i uvoz BiH u proteklih osam mjeseci.

Vodeća izvozna tržišta također su ista. Tržište Hrvatske je i dalje na osmosmjesečnom nivou i još je jedno od pozitivnih tržišta, ali dobar dio toga je u tome što je povećan izvoz određenih grupa proizvoda prije pristupanja Hrvatske EU i ti podaci, po Gavranovim riječima, kako se bude primicao kraj godine, bit će mnogo nepovoljniji.

Izvoz BiH u osam mjeseci ove godine, kako je rečeno, iznosio je 5,7 milijardi KM, a uvoz 9,6 milijardi KM.

"U protekla dva mjeseca smo prestali izvoziti u Hrvatsku većinu proizvoda i od mnogih kompanija se traži da ispune sve zatjeve i standarde EU, ali kompletne analize o tome se ne mogu dati prije isteka trećeg kvartala i ne može se reći izgubili smo ovoliko ili onoliko stotina miliona KM jer stanje se mijenja iz momenta u moment", kazao je Gavran.

Stručni saradnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju u VTKBiH Tijana Slagalo kazala je da je Komora napravila analizu za protekle godine o izvozu agro-industrijskog sektora BiH u Hrvatsku.

"Tu se uočava porast vrijednosti izvoza za 45 miliona, a značajnije povećanje bilježi se kod određenih grupa proizvoda kao što su masti i ulja biljnog i životinjskog porijekla, mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol, sirće, šećeri, proizvodi od šećera. Što se tiče pada izvoza on je zabilježen kod povrća , ribe i ribljih proizvoda", kazala je Slagalo.

U osam mjeseci ove godine, kako je rekla, BiH bilježi značajno povećanje izvoza od 10 posto, mada je kod nekih grupa smanjen, a kod nekih povećan izvoz. Dodala je da je posebno prije ulaska Hrvatske u EU povećan izvoz krompira.

Direktor Instituta za edukaciju VTKBiH Duljko Hasić istaknuo je da i nakon ulaska Hrvatske u EU trgovinske tokove u okviru regiona CEFTA zemalja i dalje opterećuju necarinske barijere. Samo tokom 2011., 2012. i za šest mjeseci ove godine, kako kaže, evidentirane su 102 necarinske barijere od kojih je zahvaljujući Vanjskotrgovinskoj komori i komorskom sistemu, BiH uspjela otkloniti 48.

"Osnovna karakteristika necarinskih barijera je ta da su one prvenstveno netransparentne, teško ih je primijetiti u mreži nacionalnih propisa i opterećuju i poskupljuju trgovinske odnose zemalja u regionu, odnosno stvaraju veliku nesigurnost kod poslovnih subjekata pri saradnji.Ono što je najbitnije jest to da je njihov efekt razorniji od visokih carinskih stopa", kazao je Hasić.

Hasić je dodao da je BiH imala velike štete po osnovu necarinskih barijera te je istaknuo da očekuje da će se na CEFTA Sedmici koja će biti održana u BiH u novembru ove godine s bh. strane skrenuti pažnja kolegama da te barijere otklone.

Hasić je posebno istaknuo da je BiH po osnovu korištenja sredstava IPA fondova izgubila od 2007. do 2013. godine više od 300 miliona eura.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: