{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH po izvozu maline 12. na svjetskoj listi

F
27.4.2014. u 09:53
392
66
BiH po izvozu maline 12. na svjetskoj listi
392
BiH po izvozu maline 12. na  svjetskoj listi
Bosna i Hercegovina je u proteklim godinama bila 12. na svjetskoj listi po izvozu maline, ali se o tome ne priča dovoljno. Također je Bosna i Hercegovina 150 godina ispred Srbije u proizvodnji maline u tehnološkom smislu, iako Srbija važi za "svjetskog proizvođača maline".
Problem je u tome što BiH nema sistema, jer naprimjer u Srbiji imaju ''svakih 100 metara'' hladnjaču i farmer ne treba čekati na skladištenje ploda i može sačuvati 100 posto kvalitet, kazao je za Agenciju FENA ekspert iz oblasti sektora jagodičastog voća i predavač s oglednog poligona za istraživanja pri Poljoprivredno- prehrambenom fakultetu u Sarajevu Adnan Maličević u intervjuu o perspektivama uzgoja jagodičastog voća što može riješiti mnoge ekonomske probleme u Bosni i Hercegovini. Akcentirao je da poljoprivreda više nije seljaštvo niti socijala, nego pravi put za napredak ekonomije.

U BiH dominantno se uzgaja malina i godišnje se proizvede više od 5.000 tona. Stručnjaci navode da je mnogo bh. voćnjaka koji slijede prakse naprednih evropskih voćnjaka na kojima se proizvode maline, a da su neki čak i napredniji od evropskih koji imaju nadzor, pomoć i podršku stručnjaka i države.

Kada su u pitanju količine u proizvodnji, Maličević kaže da je teško evidentirati iz razloga što statistika još vodi samo proizvodnju prema onome što je evidentirano, registrirani su plodovi za čije je sadnice ostvaren poticaj, međutim, mnogo je farmera koji sami rasađuju kulture, pogotovo kod jagoda gdje se mogu napraviti velike plantaže samoinicijativno.

Istaknuo je da su procjene za proteklu sezonu da proizvodnja maline nije prešla pet hiljada tona, ali smatra da je to generalna slika, i da se radi samo o procjenama.

Smatra da će u 2014. godini proizvodnja biti duplo veća jer je veliki broj plantaža zasađen malinama.

Maličević kaže da je Krajina jedino područje koje razvija proizvodnju jagodičastog voća na apsolutno savremenim osnovama i tehnologijama koje su u nekim segmentima bolje u odnosu na evropske zemlje jer je prilagođena za bh. područje.

Uzgoj jagodičastog voća u Krajini je počeo 2008. godine, a Maličević kaže da su napravili ''bum'' za razliku od Srebrenice i Bratunca gdje se jagodičasto voće gaji 40 godina.

"Čelić je primjer tradicionalnog uzgoja, Željezno Polje je na prelazu između tradicionalnog i modernog, dok je Krajina primjer modernizacije", naveo je Maličević.

Kaže da BiH ima apsolutno primitivne i apsolutno moderne plantaže, tradicionalna područja su ostala u tradicionalnoj tehnologiji. Problem predstavlja, dodaje, što se čovjeku kod kojeg su preci uzgajali maline ne može objasniti da se može drugačije raditi, bolje, naprednije i s boljim rezultatima, navodi da ''on misli da najbolje zna''.

Osim te prepreke bh. farmeri se susreću i s problemom infrastrukture u smislu đubriva i zaštite jer je teško pratiti modernu tehnologiju.

Bh. farmeri nemaju pristup pravim đubrivima, Maličević kaže da oni dobiju više kamena u vreći nego hrane, te da su prisutna kineska zaštitna sredstva koja uništavaju prirodne antagoniste za štetočine.

"Ekološki prihvatljiva sredstva su skupa, ali ona su jedino rješenje za budućnost, s druge strane u pogledu tehnološkog nivoa još veliki broj plantaža nema navodnjavanje, ne u smislu da ljudi nemaju šlaufe i bačve nego nemaju dovoljno vode da napoje biljke, ali i na to sve naša tehnologija je vrhunska u uslovima u kakvim postojimo", naglašava Maličević.

Dodao je da je ''BiH 150 godina ispred Srbije u proizvodnji maline u tehnološkom smislu, iako Srbija važi za svjetskog proizvođača''.

Navodi da je problem u tome što BiH nema sistema, jer u Srbiji imaju ''svakih 100 metara'' hladnjaču i farmer ne treba čekati na skladištenje ploda i može sačuvati 100 posto kvaliteta.

Farmeri iz Željeznog Polja malinu voze u Bugojno ili u Sarajevu, farmeri iz Srebrenice malinu voze u Sarajevo.

"Naša tehnologija je vrhunska, ali nemamo uređen sistem", dodao je Maličević.

Smatra da u budućnosti, zasigurno, slijedi jedan prijelazni period, kada će tržište biti prezasićeno malinom ili jagodom i kada će biti veliki broj plantaža tih kultura, a rješenje za tu situaciju vidi u traženju nove kulture koja nije ni jagoda ni malina nego neka treća.

Siguran je da rješenje treba tražiti u američkoj visokožbunastoj borovnici koja ima perspektivu u narednih 20 godina. Kaže da je na bh. plantažama jako malo zasađena, jer je ekstremno zahtjevna prema zemljištima, traži potpuno novu tehnologiju, a i sadnice su skupe.

Osim visokožbunaste borovnice popularne su, kaže, ribizle kojih također nema na bh. plantažama, i sibirska borovnica.

Važno je, akcentira, savjetovati farmere da sade što je moguće više, ali i kupce da kupuju domaće.

"Domaće, ali naravno kvalitet domaće proizvodnje", naglasio je Maličević.

Motivacija farmerima za uzgoj jagodičastog voća je prodaja i cijena.

"Čovjek koji živi u maloj ruralnoj sredini, i nema posla proizvodnja jagodičastog voća je veoma dobar način da iskoristi resurs koji ima, nezagađenu zemlju i visokovrijednu vodu. Ako farmer nabere tonu maline s jednog dunuma i kilogram proda po cijeni od tri KM to je veoma dobra zarada", rekao je Maličević.

Osim podrške proizvođačima, navodi da je neophodno pružati podršku i otkupljivačima da ne bi došli u situaciju da nemaju dovoljno kapitala da kupe robu.

"Ako je nama poljoprivreda resurs onda se ne možemo vratiti u ''šezdesete'' i stavljamo farmera pored ceste da prodaje", kazao je Maličević te dodao da trenutno u BiH ima dovoljno otkupljivača, da su neke firme prepoznatljive po otkupu i na domaćem i inostranom tržištu.

Pomoć u proizvodnji pružaju i međunarodne organizacije koje donose novitete. Maličević smatra da je projekt ''Farma'' USAID/ Sidae najbolji projekt koji se pojavio u voćarstvu te da su donijeli sve što je novo.

Precizira da je uzgoj jagodičastog voća, tačnije maline 99 posto izvozno orijentiran, jer u prosjeku svaki stanovnik sezonski jede 200 grama maline, a sve ostalo završi na inozemnom tržištu. Kod jagode je situacija drugačija i većinom završi na domaćem tržištu. Samo se u Sarajevu proda 700 tona jagode u sezoni.

"Sa stanovišta struke možemo reći da je kod maline daleko uređeniji sistem u proizvodnji nego kod jagode, u pogledu sistema kontrole. Kod jagode je teško implementirati sve standarde i koncepte ekološke proizvodnje. Većina proizvođača maline ima certifikat GLOBALGAP i to malinu plasira na tržište", kazao je Maličević.

Akcentirao je da je BiH u proteklim godinama bila 12. na svjetskoj rang listi po izvozu maline, a da se o tome ne priča dovoljno. Mišljenja je da bi svaki dnevnik trebao počinjati pričom o ljudima koji prave ''čuda'' od nemogućeg.

"Imate primjer Bužima gdje njihovi farmeri izvoze malinu, ostvaruju jako dobru cijenu na izvoznom tržištu, a ti ljudi nemaju vode piti, a kamoli da malinu navodne dovoljno. Niko nema sluha da na jednom području gdje ima 100 hektara zasađene maline da im uvede vodu. Eto koliko vodimo računa o tim ljudima. Oni su najveći borci, bore se da opstanu u miru, oni nas najbolje predstavljaju vani", naveo je Maličević.

Vezano za cijene kazao je da je otkupna cijena maline prošle godine bila tri KM, cijena jagode na početku sezone je bila četiri, a poslije je pala na 1,5 KM, dok je cijena borovnice bila osam KM.

"Poruka svim proizvođačima i ljudima koji žive u ovoj državi jest da nas ništa drugo ne može izvući iz situacije u kojoj jesmo osim poljoprivrede, ali ne možemo zaraditi na dvije krave, ali ko ima 100 krava može. Ne možemo imati zarade s 200 kvadrata maline, nego s dva dunuma jer toliko može biti rentabilno za četveročlanu porodicu", rekao je u razgovoru za Agenciju FENA ekspert iz oblasti sektora jagodičastog voća i predavač s oglednog poligona za istraživanja pri Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu Adnan Maličević.

U grupu jagodičastog voća spadaju kulture koje su uobičajene u bh. proizvodnji poput jagode, maline, kupine, borovnice i neke novije koje su prvi put na bh. prostorima kao što su aronija, ribizla, ogrozd, američka visokožbunasta borovnica, sibirska borovnica.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: