RS
0

Privatizacija nije dala očekivane rezultate

FENA
Privatizacija preduzeća u RS-u nije dala očekivane rezultate, u prvom redu kada je u pitanju zapošljavanje, dodatno investiranje i pokretanje proizvodnje.

To se posebno odnosi na preduzeća u kojima je država, nakon vaučerske privatizacije, prodavala manjinski paket akcija (do 30 posto od ukupnog kapitala).

Kupcima manjinskog paketa akcija država nije mogla nametnuti određene obaveze, naročito u pogledu zapošljavanja i investiranja, s obzirom na to da isti nisu u mogućnost da samostalno donose ključne odluke u preduzećima.

S druge strane, pojedini od njih opredijelili su se za kupovinu preduzeća iz špekulativnih razloga. Usljed navedenog izostao je priliv svježeg kapitala neophodan za opstanak i razvoj ovih preduzeća, te je u javnosti stvoren negativan odnos prema privatizaciji uopće, stav je Investiciono-razvojne banke RS-a.

Od početka procesa privatizacije do novembra 2008.godine u RS-u je privatizovano 711 preduzeća ili 65 posto od ukupnog broja. Privatizacioni prihodi iznose 1.717.937.931 KM, od čega je 1.536.035.575 KM ili 89 posto plaćeno u gotovini, a preostali iznos (11 posto) je plaćen kuponima stare devizne štednje.

Od 1.536.035.575 gotovine 98 posto otpada na privatizaciju strateških preduzeća. Od toga čak 97 posto prihoda je ostvareno prodajom "Telekoma Srpske" i tri preduzeća iz naftne industrije.

Pored prihoda ostvarenih po osnovu prodajne cijene, prodajom strateških preduzeća u RS-u osigurane su investicije od 255.427.421 KM.

Sredinom 2006. godine usvojen je novi Zakon o privatizaciji državnog kapitala, a godinu dana kasnije formirana je Investiciono-razvojna banka, koja je preuzela i ulogu prodavca državnog kapitala. Investiciono-razvojna banka je privatizovala 19 preduzeća, od čega četiri strateška preduzeća privatizovana su metodom tendera, dok je državni kapital u 15 preduzeća prodat putem berze. Ostvareni su privatizacioni prihodi od 15.454.101 KM.

Prodaja putem berze će biti dominantna metoda privatizacije.

Planom za 2008.godinu bilo je predviđeno da se aukcijama na berzi, bez postavljanja dodatnih uvjeta, proda državni kapital u ukupno 58 preduzeća, od čega je do danas prodato 10 paketa akcija. Akcije dodatnih 20 preduzeća nuđene su u nekoliko navrata bezuspješno na prodaju.

Zbog finansijske krize i pada tržišta kapitala teško je prognozirati buduća kretanja.

Proces privatizacije se nalazi u završnoj fazi, što je vidljivo iz činjenice da je u Akcijskom fondu preostalo 400 preduzeća slijedeće strukture: 28 strateških preduzeća, ( od kojih 11 neće biti predmet privatizacije a ostala će se privatizovati po posebnom privatizacionim programima koje donosi Vlada, uz saglasnost Narodne skupštine), 87 komunalnih preduzeća, 36 preduzeća koja se bave informiranjem i mnoga su registrovana kao ustanove, a strategija njihove privatizacije nije definirana, 118 preduzeća u kojima je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije usljed čega ne mogu biti predmet privatizacije, izuzev u slučaju provođenja postupka stečajne reorganizacije i 131 ostalo preduzeće.