{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Njemačka i Kina - tim koji pobjeđuje

F
10.1.2011. u 09:05
0
0
Njemačka i Kina - tim koji pobjeđuje
0
Njemačka i Kina - tim koji pobjeđuje
Foto: AP
Njemačka je odlično zaradila na industrijalizaciji Kine, a obje zemlje su iz krize izašle kao dobitnice. Njemački menadžeri računaju na drugu fazu kineskog uspona, jer je sada cilj Pekinga promjena ekonomske strukture.
"Tim Njemačka i Kina u svakom će slučaju dobro sarađivati. Ogromne stope rasta bit će nešto manje, ali gospodarstvo će i dalje biti u usponu“, kaže Achim Haug, njemački analitičar. Haug nije jedini koji s optimizmom gleda na perspektive dviju zemalja. I ekonomiski stručnjak iz Commerzbank Jörg Krämer već duže vrijeme mašta o novoj "osovini rasta Berlin – Peking", prenosi Deutsche Welle.

Njemačka je imala posebnu korist od kineskog ekonomskog rasta. Zahvaljujući programu subvencija Kina je brzo prebrodila ekonomsku krizu i prošle je godine ponovno bilježila rast od oko 10 posto.

Od toga su koristi imale sve ključne industrije u Njemačkoj. Naprimjer, u elektroindustriji ne bi bilo rasta od 12 posto bez mnogobrojnih narudžbi iz Kine. Što se autoindustrije tiče, Volkswagen, BMW i Daimler udvostručili su prodaju vozila u Kini. U hemijskoj industriji koristi su imali Bayer, BASF i Lanxess, jer je Kina najveći kupac sintetičkih materijala i drugih hemijskih proizvoda.

Tokom krize saradnja dviju zemalja postala je još intenzivnija. Prvi put Njemačka najviše uvozi iz Kine i ona je njen prvi trgovinski partner izvan EU-a. Za Kinu, Njemačka je najveći evropski investitor.

Perpsektive ostaju dobre, jer se u Kini u martu usvaja novi petogodišnji plan. Cilj vlade u Pekingu je stabilan razvoj koji podrazumijeva štednju energije i sirovina. Dakle, bit će veća potražnja za svime što ima veze sa zaštitom životne sredine.

Achim Haug kaže: "Kina predstavlja ogromno tržište za tu vrstu proizvoda, a njemački proizvođači prvi su u svijetu na tom polju. Osim toga, planira se poboljšanje saobraćajne mreže u gradovima, gradit će se nove brze pruge, rekonstruirati aerodromi. Sve to pruža priliku za saradnju i izvoz. Naime, namjera Kine je da više ne bude zemlja niskih plata, nego da postane zemlja visoke tehnologije. Prilikom takvog restrukturiranja privrede nužno je ulagati i u savršeniju opremu. A takvu opremu mogu isporučiti njemačke firme“.

Haug smatra da i nakon 20 godina još ima mjesta za njemačke investitore na kineskom tržištu i kaže: "Mora se samo pronaći niša u kojoj još nije jaka konkurencija ili koja se tek pojavljuje. Recimo, do sad u Kini nije bilo razvijeno tržište skupe potrošačke robe i tu se tek otvaraju nove mogućnosti".

Naime, na osnovu novog petogodišnjeg plana ekonomija koja je bila orijentirana uglavnom na izvoz i investicije trebalo bi se više osloniti na unutrašnju potražnju i potrošnju. Sve više Kineza zanima se za skuplje proizvode za široku potrošnju "Made in Germany". Već danas četiri od pet luksuznih automobila u Kini stigli su iz njemačkih tvornica.

Stručnjaci procjenjuju da će se do 2015. godine udvostručiti prodaja luksuznih automobila na 600.000 godišnje. Zato ne čudi što BMW, Daimler i Audi planiraju značajno povećanje kapaciteta u Kini.

Međutim, kritičari upozoravaju da automobilska industrija postaje suviše ovisna o kineskom tržištu. Tako je vijest iz Pekinga da će glavni kineski grad sljedeće godine dopustiti registraciju za polovinu manjeg broja vozila nego u 2010. dovela do drastičnog pada vrijednosti dionica njemačkih proizvođača.

Međutim, Haug smatra da je reakcija tržišta bila pretjerana "jer će sve više rasti prodaja u manjim kineskim gradovima, dakle u onima gde su prosječni prihodi manji. To je novo tržište koje pruža nove mogućnosti".

I Christof Römer iz Instituta za njemačku ekonomiju u Kölnu smatra da je orijentacija na izvoz u Kinu dobra ideja: "Firme su uvijek spremne tragati za novim tržištima. Snažnija međunarodna povezanost u globalnoj privredi neizbježno vodi i većoj međusobnoj ovisnosti“.

Römer procjenjuje da će značaj kineskog tržišta za njemačku ekonomiju još rasti.

U međuvremenu je Kina postala i jedan od centara istraživanja pa samo Siemens tamo ima 13 istraživačkih centara. Kina tako dolazi do visoke tehnologije, ali od toga mogu imati koristi i Nijemci, smatra Achim Haug: "Uvijek je važno prilagoditi se lokalnom tržištu. To je do sad bilo i glavno polje djelovanja takvih istraživačkih i razvojnih centara. Oni ispituju kako njemačke proizvode prilagoditi domaćem tržištu kako bi bili jednostavniji i jeftiniji. S druge strane, inovacije iz Kine nalaze put do zapadnog tržišta i od toga mogu imati koristi i njemačke firme. Naime, ako su ti proizvodi jednostavniji i fleksibilniji, dobro će se prodavati i ovdje".

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: