Od ponedjeljka se ne primjenjuje Zakon o zaštiti domaće proizvodnje

Ovaj zakon, kojim su se uvodile carine na proizvode od mesa i mlijeka, voće, povrće, piće i alkohol, te još neke proizvode koji se bescarinski uvoze iz susjednih država, bio je stupio na snagu 1. jula u BiH.

"UIO BiH ga je promijenjivala sve dok u ponedjeljak, 6. jula, nije dobila odluku Ustavnog suda BiH, koji je donio privremenu mjeru o njegovom stavljanju van snage do konačne odluke Ustavnog suda BiH o samom zakonu“, pojasnio je Kovačević.

Precizirao je da je UIO BiH odmah po prijemu odluke Ustavnog suda BiH stavila van snage primjenu Zakona, odnosno naplatu carinskih dažbina na uvoz određenih proizvoda iz Hrvatske i Srbije što je bilo predviđeno tim zakonskim aktom.

"UIO BiH se vratila na stanje prije primjene Zakona i više se ne naplaćuju carina, prelevmani niti vrše carinske evidencije, već se isključivo, u skladu sa Sporazumom CEFTA, za one proizvode koji su porijeklom iz susjednih zemalja naplaćuje samo PDV-e prilikom uvoza u BiH“, potvrdio je Kovačević u izjavi Feni.

Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH usvojio je, 3. jula, zahtjev predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilije Filipovića, kojim se traži donošenje privremene mjere kojom bi bila obustavljena primjena Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u okviru Sporazuma CEFTA.

Ustavni sud BiH je saopćio da će ova mjera ostati na snazi do donošenja konačne odluke Ustavnog suda u ovom predmetu.

Filipović je 30. juna uputio Ustavnom sudu BiH zahtjev za osporavanje Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, dan prije početka njegove primjene.

Donošenju Zakona o zaštiti domaće proizvodnje oštro su se protivili predstavnici Evropske komisije, ali i zemlje susjedi BiH i neki predstavnici jer se njime krše odredbe sporazuma CEFTA-a.

Stavljane van snage spornog zakona pozdravio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević uz ocijenu da će ta mjera omogućiti vraćanje kredibiliteta BiH, kao zemlje koja ima ozbiljne namjere za priključenje Evropskoj uniji.