"Nema oporavka privrede prije kraja godine"

On procjenjuje da u BiH, najmanje do posljednjeg kvartala ove godine ne mogu se očekivati poboljšanja.

"Bilo kakav oporavak od krize u svijetu neće biti jednako brz i uspješan u BiH, osim ako nas vlade iznenade i radikalno promjene odnos prema privredi, koristeći obećana sredstva MMF- i WB-a za podršku razvoju, a ne spasavanje budžeta i izbornu kampanju", izjavio je Gavran Federalnoj novinskoj agenciji.

Ukoliko nagovještaji oporavka svjetske privrede rezultiraju i stvarnim oporavkom, bh. izvoz vezan za metalsku i druge krizom najteže pogođene industrije mogao bi krajem godine i u toku 2010. početi polagano povećanje prema ranije dostignutom nivou.

Gavran je kazao da se ni u maju nije značajnije promijenila struktura i trendovi vanjskotrgovinske razmjene BiH što je uglavnom loše kada se radi o vodećim bh. izvoznicima u metalskoj industriji, ali je u pojedinim segmentima i jako dobro, kad su u pitanju energetika i poljoprivredno-prehrambena industrija, čiji izvoz raste.

Smanjenje izvoza proizvoda i uvoza sirovina u metalskoj, tekstilnoj i drugim industrijama primarno je uzrokovano padom tražnje i cijena na svjetskom tržistu, zbog čega je već dugo smanjena ili zaustavljena proizvodnja u BiH, a domaća tražnja također je smanjena.

"Smanjenje uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je veoma pozitivno i osim uticaja krize u zemljama iz kojih uvozimo, uzrokovano je povećanjem proizvodnje prehrambenih proizvoda u BiH (Perutnina Ptuj u Brezi, Argeta u Hadžićima, Dukat u Gradačcu), gdje se kroz domaću proizvodnju smanjuje uvoz i povećava izvoz", dodao je Gavran.

On također napominje da jedina šansa za daljnji rast izvoza iz BiH dosljedna primjena Sorazuma o slobodnoj trgovini, odnosno recipročnih mjera u svakom slučaju nedopuštenih prepreka drugih zemalja bh. izvozu.

Jedan od najpozitivnijih trendova i uzroka smanjenja ukupnog deficita definitivno je proizvodnja u Rafineriji nafte Bosanski Brod i Rafineriji ulja Modriča, zahvaljujući kojima je značajan dio ranijeg uvoza naftnih derivata zamijenjen uvozom sirove nafte za preradu i proizvodnju domaćih derivata, a izvoz ulja sve je veći i s tendencijom višestrukog povećanja.

"Povećanje izvoza električne energije primarno je uzrokovano povećanjem prodajne cijene i koliko god je dobro za smanjenje deficita i povećanja raspoloživih sredstava za razvoj energetike, toliko je loše da se ovaj povećani prihod od izvoza nema namjeru iskoristiti za podršku domaćoj proizvodnji u smislu smanjenja cijena električne energije u BiH, prije svega našim velikim izvoznicima u čijoj cijeni izvoznih proizvoda je učešće troškova energije dominantno", dodao je Gavran.

Kumulativni pozitivni efekti takvog poticaja, prema njegovim riječima, bili bi mnogo veći od samog povećanja prihoda elektroprivreda.