Investitori vide efekt OPEC-ovih mjera

Cijena američke "lake" nafte za terminsku isporuku u martu u utorak je na Njujorškoj robnoj berzi porasla za 55 centi na 40,63 dolara za barel, nakon sinoćnjeg pada na 39,83 dolara, što je prvi put u posljednje tri sedmice da se cijena spustila ispod 40 dolara za barel, prenio je Reuters.

Evropska "brent" nafta na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu je u isto vrijeme poskupjela za 83 centa, na 44,65 dolara za barel.

Usprkos padu svjetske tražnje nafte, taj energent se posljednjih sedmica drži iznad granice od 40 dolara za barel, što je djelimično posljedica dogovora članica OPEC-a da u cilju uspostavljanja ravnoteže na naftnom tržištu smanje proizvodnju za ukupno 4,2 miliona barela na dan.

"Smanjenje proizvodnje u OPEC-u će početi za nekoliko mjeseci da se odražava na zalihe, pa tržište to sada počinje uzimati u obzir", izjavio je direktor za upravljanje rizika u "Mitsubishi Corp." Antony Nunan.

Nafta je u ponedjeljak naglo pojeftinila nakon što je globalna finansijska kriza rezultirala pesimističnim prognozama tražnje goriva, a radnici američkih rafinerija su otkazali štrajk uslijed kojeg bi došlo do pada proizvodnje derivata.

Posebno su u ponedjeljak pojeftinili benzin i lož-ulje, čija je cijena pala za devet, odnosno šest posto, dok je američka "laka" nafta izgubila na vrijednosti samo četiri posto.

Usporavanje privrednog rasta u SAD-u, Japanu i drugim velikim potrošačima energenata je oslabilo globalnu potrošnju goriva, dovelo do povećanja zaliha nafte, kao i pojeftinjenja te sirovine za više od 100 dolara u odnosu na rekord od gotovo 150 dolara za barel iz jula 2008.

Analitičari očekuju da će izvještaj američkog ministarstva energetike o zalihama u SAD-u prošle sedmice, koji treba da bude objavljen u srijedu, pokazati rast zaliha sirove nafte već šestu sedmicu zaredom, uslijed manje iskorištenosti kapaciteta rafinerija zbog redovnog održavanja i rasta uvoza.