'Građani u BiH su visokozaduženi'

"Uz novac, ugovor otvara vrata cjelovitim reformama i većoj fiskalnoj disciplini, što bi poboljšalo status BiH u međunarodnim okvirima i kreditni rejting", rekao je Kozarić.

On je dodao da bi taj aranžman odškrinuo i vrata za dodatna sredstva od Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i rzavoj i Evropske investicione banke.

"MMF će u pregovorima možda biti zahtjevan. Uslovi koje bi BiH morala da ispuni mogu biti bolni, a jedan od njih sigurno je smanjenje budžetske potrošnje", izjavio je Kozarić.

Kozarić je naveo da je prosječna zaduženost stanovnika u BiH na kraju prošle godine iznosila 1.760 KM, a na godišnjem nivou, porast zaduženosti po stanovniku je 263 KM, ali se bilježi smanjeni trend kreditiranja.

"Građani su visokozaduženi, prisutan je strah od mogućeg gubitka posla, što utiče na njihovu mogućnost i svijest o daljem zaduživanju. Realno, postoji opasnost da građani dođu u situaciju da ne mogu otplaćivati ranije podignute kredite", naglasio je Kozarić.

On je istakao da su za BiH i dalje dva najveća makroekonomska problema spoljnotrgovinski deficit i nezaposlenost i ocijenio da bi vlasti trebalo da intenzivno rade na smanjivanju deficita, razvoju ponude izvoza, te plasmanu proizvoda koji mogu biti supstitucija uvozu.

Kozarić je naveo da je u BiH stopa nezaposlenosti od oko 23 odsto, i dalje najviša u regionu, te dodao da kriza može uzrokovati otpuštanja i tako dovesti do povećanja nezaposlenosti.

"Mislim da su to problemi koje će biti teško riješiti u ovoj godini", naglasio je Kozarić.

Guverner Centralne banke BiH rekao je da BiH nema problema sa valutnim rizikom, jer je domaća valuta fiksnim kursom vezana za euro. On je dodao da Centralna banka raspolaže sa oko 480 miliona KM slobodnih deviznih rezervi, što je dodatna garancija za stabilnost valute, ali da, s obzirom na krizu, u ovoj godini ne očekuje znatan rast deviznih rezervi.

Kozarić je naveo da je Centralna banka prošle godine ostvarila profit od oko 120 miliona KM i dio zarade uplatila u budžet institucija, odnosno da je preuzela monetarno zlato koje je BiH dobila Sporazumom o sukcesiji, te je na račun trezora BiH uplaćeno oko 57 miliona KM.

On je naglasio da je Centralna banka, kako bi smanjila udarac ekonomske krize, preduzela određene mjere kojima su obezbijeđena dodatna likvidna sredstva za banke i iznosu oko 370 miliona KM, kako bi se stimulisale banke da daju više kredita, a posebno za jačanje privrednih aktivnosti.

"Mjere se preduzimaju na svim nivoima vlasti BiH, od opštinskih, preko kantonalnih, entitetskih do državnih", naveo je Kozarić.