'Efekti globalne ekonomske krize biće manje izraženi u BiH'

Fiskalno vijeće razmatralo je informaciju o očekivanom utjecaju globalne ekonomske krize na BiH. Neki od očekivanih negativnih efekata krize su otežani i smanjeni priliv kapitala iz inozemstva, pogotovo ako se misli na doznake naših ljudi koji tamo žive. Kriza će se najviše odraziti na naš izvozni sektor i stoga treba tražiti poticajne mehanizme jer se očekuje pad izvoza.

Zaključeno je da treba održati razgovore s komercijalnim bankama u kojima treba ukazati da je izgradnja povjerenja dvosmjerni proces.

- Prošlo je vrijeme izrazito visokih profitnih stopa komercijalnih banaka jer moramo svi nositi teret krize ne želeći pritom da se ugrozi komercijalno bankarstvo i povjerenje u taj sektor, dodao je Špirić.

Na Fiskalnom vijeću razgovarano je i o mogućim mjerama za ublažavanje krize kad je pitanju sektor privrede i socijalni sektor.

Naglašena je potreba za ubrzavanjem realizacije već odobrenih projekta kod međunarodnih finansijskih institucija, naročito onih u oblasti infrastrukture koji znače čuvanje stopa rasta i zaposlenosti u BiH, te potreba za otvaranjem kreditnih linija za razvoj malih, srednjih i novih preduzeća.

- Razgovarali smo o tome da vlade entiteta kažu o kojim sredstvima se radi kako bi se očuvale stope rasta i zaposlenosti i da bi se moglo pregovarati s bitnim međunarodnim finansijskim institucijama, dodao je Špirić.

Dogovoreno je da vlade entiteta do kraja februara istaknu svoje strateške izvoznike sa stanovišta entitetske, a time i državne ekonomije radi podrške izvoznika i da se vidi šta očekuje domaća strateška proizvodnja.

Na temelju rasprave, zaključeno je da Vijeće ministara obavi raspravu o predložnim makromjerama, kao i vlade entiteta i Brčko Distrikta da bi se krajem februara razmotrile konkretne mjere vlada entiteta i ono što će raditi državne institucije.

- Razgovarali smo i o tome na koji način sredstva dobijena od sukcesije, koja su na računu kod Centralne banke, tretirati u vrijeme kada imamo probleme u Vladi Federacije BiH sa zatvaranjem budžeta, i to ne samo s pokrivanjem socijalnih davanja, nego i investicionih zahvata, kazao je Špirić.

- Zaduženi su entitetski i državni ministar finansija da sagledaju mogućnosti da se ta sredstva u skladu sa zakonom upotrijebe, kazao je Špirić dodajući da se radi o 116 miliona KM likvidnih sredstava na računu, ne računajući zlato i obveznice.

Zadužene su vlade entiteta da zajednički usaglase način plaćanja starog duga za plin da ne bi bile ugrožene isporuke za potrošače.

Razgovarano je i o aktivnostima u vezi s blagovremenom izradom prijedloga i dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2010.-2012.