"Kupujmo domaće" - uspješna ekonomska strategija ili samo marketinška kampanja
Ethem Numić, direktor direkcije za razvoj i marketing domaćeg giganta AS Holding, za Klix.ba kaže kako je prva kampanja "Kupujmo naše", u kojoj su učestvovale članice AS grupacije, Vispak, Klas, Vegafruit i Zenička industrija mlijeka, organizirana 2003. godine.
"Korisnike proizvoda treba stalno podsjećati na važnost domaće proizvodnje, to smo vidjeli prije nekoliko mjeseci, kada su proizvođači brašna spriječili krizu većih razmjera. Kao i sada, istog smo mišljenja, kupci kupuju proizvode zato što za izbalansiranu cijenu dobiju kvalitet koji očekuju. Nakon toga, ako su zadovoljni, obave i drugu kupovinu. Kvalitet je prvi argument kupovine, ostali argumenti dolaze poslije, kao i argument da je nešto domaće", kaže on.
Uloga domaćih proizvođača da proizvedu kvalitetno i konkurentno za tržište je primarna, dodaje on, to je ključ uspjeha.
"Često imam poslovne sastanke s partnerima iz regije, oni iz Sarajeva kupuju i prijateljima u Sloveniju, Srbiju ili Hrvatsku nose Bosanski lokum, Zlatnu džezvu, Mazu... Trenutna kriza pokazala je koliko je važno da kupujemo i koristimo domaće i koliko je važno da podržimo domaće proizvođače, pogotovo one koji proizvode tradicionalne bosanske proizvode originalnih receptura ili nove inovativne i internacionalno konkurentne proizvode", zaključio je Numić.
Domaća proizvodnja i snažan domaći finansijski sektor su veoma bitni za razvoj i sigurnost kompletnog društva, kaže za Klix.ba Aida Salkić menadžerica korporativnih komunikacija ASA Prevent Grupacije. Navedeno smo posebno mogli vidjeti tokom krize izazvane pandemijiom koronavirusa kada su bh. kompanije iz različitih sektora vlastitim resursima i ekspertizama pomogle građanima i institucijama da lakše prevaziđu izazove.
"Kao jedan od vodećih domaćih poslovnih sistema, ASA Prevent Grupacija kontinuirano ulaže u razvoj i jačanje industrijske proizvodnje, usluga osiguranja, bankarstva i zdravstva, gdje držimo lidersku poziciju na domaćem tržištu. Upravo zahvaljujući našem dobro razvijenoj mreži na globalnom tržištu i dokazan kvalitet proizvoda izvozno orijentiranih kompanija unutar grupacije, pokrenuli smo aktivnosti na privlačenju stranih investitora koji su prepoznali potencijal BiH i u saradnji sa ASA Grupacijom otvorili proizvodne pogone u Sarajevu", smatra ona.
S aspekta promocije, dodaje, "Kupujmo domaće" ne bi trebala biti samo parola kampanje nego odgovornost svih nas da vlastitim primjerom podržimo kvalitetne brendove i proizvode.
"Naglašavam kvalitet i brendiranje, jer domaće kompanije imaju posebnu odgovornost da ponude konkuretne proizvode koji nude dodanu vrijednost, jer sam prefiks domaće im ne daje prednost ako svi drugi uvjeti nisu zadovoljeni. Ovo se posebno odnosi na specifične proizvode koji nisu dovoljno prepoznati i dostupni na našem tržištu, ali to nas ne treba sprečavati da razvijamo i unaprijedimo domaće", zaključila je Aida Salkić.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Klix.ba kaže kako je, prema njegovom mišljenju, riječ o marketinškoj kampanji s ciljem utjecaja na ponašanje potrošača.
"Ovo je sasvim legitimna marketinška aktivnost. Fenomen potrošačkog etnocentrizma se već decenijama izučava u okviru marketinga te i u BiH imamo nekih interesantnih istraživanja o ovoj temi. Tako npr. istraživanja pokazuju da ne postoji usaglašena percepcija o tome šta je domaće. Dio BiH populacije smatra proizvode iz Srbije, odnosno Hrvatske domaćim. Pritom najbolje rezultate daju kampanje koje se fokusiraju ne na nacionalni, već lokalni teritorij ('kupuj lokalno' je dosta konkretniji apel od 'kupuj domaće'). Inače, u stoljeću globalizacije veoma je teško i definisati šta je to ustvari 'domaći proizvod'. Da li pratimo mjesto registracije kompanije, vlasničku strukturu, lokaciju osnovnih resursa, formiranje vrijednosti, jezik, kulturu ili pak nešto drugo", smatra Čavalić.
Treba naglasiti da su ovo marketinške, a ne opšte ekonomske strategije, nastavlja on. Zemlje postaju napredne zato što provode nužne reforme s ciljem unapređenja ekonomskog okruženja, a ne zbog toga što njeni građani mijenjaju potrošačke navike, to može biti rezultat ovih reformi ili još gore što primjenjuju protekcionističke mjere.
"Dekonstrukcijom argumenta o mladoj industriji, odnosno uspješnosti politika protekcionizma, od 70-ih se ekonomski razvoj, naročito manjih zemalja, temelji na otvorenoj, globalno konkurentnoj ekonomiji. BiH tu ima posebnu šansu, uzimajući u obzir industrijsku bazu, kvalificiranost radne snage i relativnu blizinu tržištu EU. Naša nacionalna strategija treba da bude u duhu 'izvozimo domaće', što podrazumijeva da bosanskohercegovački proizvodi budu dostupni na najvećem tržištu bez barijera – tržištu EU od 500 miliona potrošača koji imaju relativno višu kupovnu moć od oko 3 miliona građana BiH", navodi on.
Dodaje kako su naši proizvođači svjesni da se konkurentnost ne gradi na domaćem, već regionalnom, EU i svjetskom tržištu. Međutim, ovo se najvećim dijelom odnosi na domaće proizvode za B2B tržište (npr. automobilsku industriju), pa to možda buni javnost.
"Dozvolite da banalizujem – veći osjećaj nacionalnog ponosa treba da izazove činjenica da se u značajnom broju automobila širom svijeta nalaze dijelovi proizvedeni u bh. kompanijama, nego li da imamo kvalitetnu vodu. Prvo je izraz ekonomske moći, a drugo nasumičnog rasporeda prirodnih resursa ili jednostavnije 'Božije davanje'. Dakle, naš fokus treba da bude na izvozu, odnosno praćenju izvoznih performansi zemlje. Treba da nas brine da li naši proizvodi imaju prođu na većim tržištima. U tom smislu posebnu ulogu ima BiH dijaspora koja treba da radi na promociji domaćih proizvoda i usluga. Vanjskotrgovinski deficit ima tendenciju postepenog pada, dok je uvoz neutralna kategorija – reflektuje stanje privrede i životni standard potrošača. Ako domaća privreda raste, onda više i uvozimo za njene potrebe. Slično tome, kako raste životni standard potrošača, mijenjaju se potrošačke preferencije. Izvoz je najbitniji za malu zemlju poput naše", zaključio je Čavalić.
