Dvije decenije kasnije, Estonija je svjetski lider u tehnologiji. Estonski informatičari razvili su kod koji stoji iza Skypea, Hotmaila i Kazaae (ranije mreže za razmjenu fajlova). U 2007. Estonija je postala prva zemlja koja omogućava online glasanje na općim izborima. Njenih 1,3 miliona građana plaćaju parking uz pomoć mobitela i imaju pohranjene podatke o svome zdravlju u digitalnom obliku, piše Economist. Podnošenje godišnje poreske prijave online, što čini 95 posto Estonaca, traje oko pet minuta. Postavlja se pitanje kako je najmanja baltička država tako snažno razvila svoju tehnologiju?
Temelji su položeni 1992. godine kada je Mart Laar, estonski premijer u to vrijeme, uveo određene novine u ekonomski sistem. Za manje od dvije godine njegova vlada koju su činili mladi ljudi prosječne starosti 35 godina uvela je proporcionalan porez na dohodak, slobodnu trgovinu i privatizaciju. Nove djelatnosti mogle su biti registrovane glatko i bez zastoja, što je otvorilo poticaje u oblasti informatike i tehnologije. Slaba infrastruktura, nasljeđe sovjetske ere, za političku klasu je značilo da mogu krenuti od nule. Kada je Finska odlučila nadograditi digitalne telefonske veze, ponudila je Estoniji svoju staru analognu telefonsku centralu iz 1970-ih potpuno besplatno. Estonija je odbila prijedlog i izgradila digitalni sistem za sebe. Također, Estonija je od nepostojanja zemljišnih knjiga, napravila savremeni sistem bez papirologije u toj oblasti i sve digitalizirala.
Pokrenut je i nacionalni projekt za opremanje učionica računarima te su do 1998. godine sve škole bile online. Godine 2000. kada je Vlada proglasila pristup internetu ljudskim pravom, internet je doživio ekspanziju, a besplatni Wi-Fi postao je uobičajena pojava. Stvorena je i nova klasa investitora koji su zaradili desetine miliona eura iz vlasničkog udjela u Skypeu, te uz to stekli i veoma bitno iskustvo. Danas je u Tehnopolu, poslovnom čvorištu u Talinu, smješteno više od 150 firmi iz oblasti informatike i visoke tehnologije. Prema podacima Svjetske banke, više od 14.000 novih kompanija registrovano je u Estoniji u 2011. godini, što je za 40 posto više nego u 2008. godini. Industrija visoke tehnologije danas čini oko 15 posto estonskog BDP-a.
Mogu li druge zemlje slijediti ovaj primjer? Estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves smatra da druge zemlje mogu ponoviti ovaj uspjeh ukoliko bi činili ono što je činila i njegova zemlja.
On, međutim, tvrdi da tehnologija nije toliko važna koliko način razmišljanja, te u tom smislu navodi kako je obrazovanje veoma važno. Kao primjer je naveo da je prošle godine u Estoniji proveden program u kome su petogodišnjaci podučavani osnovama kodiranja i informatike. "Osamdesetih godina svaki dječak u srednjoj školi želio je biti rock zvijezda, a danas svi žele biti poduzetnici", kazao je za Economist Taavet Hinrikus, prvi uposlenik Skypea.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
