Želite biti privatnik? 11 procedura, 37 dana za registraciju, 180 dana za dozvole...
BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih u Evropi (59 posto aktivnog stanovništva u dobi od 15 do 24 godine), druga je po ukupnoj nezaposlenosti u Evropi (28 posto radne snage). Glasnogovornik Evropske unije u Bosni i Hercegovini Andy McGuffie naglasio je da evropski prijedlog reformi stoji na stolu.
"EU je omogućila razvoj Sporazuma za rast i zapošljavanje, koji je predstavljen u julu prošle godine i koji je jasan prijedlog reformi. Nadamo se da će se nove vlasti nakon formiranja složiti da je socio-ekonomska reforma prioritet, te da će djelovati kako bi osigurali bolju i prosperitetniju budućnost za građane BiH", kazao je McGuffie za Klix.ba.
Prema njegovim riječima, postoje i dobri primjeri poduzetnika u BiH koji su ostvarili uspjeh, ali to je uglavnom zbog njihove vlastite motivacije i upornosti.
"Administrativna opterećenja vezana za pokretanje poslova su vrlo značajna. Među šest prioritetnih mjera u Sporazumu za rast i zapošljavanje su snažne preporuke za reformu poslovnog okruženja, uključujući i pojednostavljenje administrativnih procedura i mi pozivamo vlasti u BiH da rade na tome", objasnio je McGuffie.
Trenutna poslovna klima u Bosni i Hercegovini vrlo je nepovoljna, a Jelica Grujić, direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija, tvrdi da su uzrok toga brojni nedostaci u nizu bitnih faktora.
"To se odnosi na pravnu regulativu, efikasnost javnog sektora, makroekonomsku stabilnost, političku stabilnost, sigurnost investicija, globalne i regionalne ekonomske trendove, pokrivenost tržišta, konkurentnost kompanija i transportnu infrastrukturu. Nedostaci koji su očigledni kod nekih od ovih faktora ne mogu se nadomjestiti drugim", objasnila je Grujić za Klix.ba i dodala da se pojedini investitori i pored poteškoća uspijevaju snaći u bh. poslovnoj klimi.
"Kakogod, i pored očiglednih poteškoća u radu, one kompanije ili investitori koji imaju jasnu viziju svog razvoja, u sinergiji sa lokalnim zajednicama implementiraju veoma uspješne investicione projekte", rekla je Grujić istakavši da je u prvih šest mjeseci u Bosnu i Hercegovinu, a prema podacima Centralne banke, došlo 189 miliona eura stranih investicija.
Unaprijediti poslovno okruženje stalni je zadatak bh. vlasti. Reforme koje zahtijevaju trud i zalaganje, a koje će stvoriti poboljšanjem poslovnog ambijenta, trenutno zaostaju za istim procesima koji se dešavaju u regiji. Grujić je zaključila da, što se tiče procesa reformi u BiH, Republika Srpska prednjači, jer je znatno unaprijedila proces registracije uvođenjem jednošalterskog sistema, dok je u Federaciji BiH ta izmjena zakonodavstva još u toku.
Ekonomski analitičar Duljko Hasić naglašava probleme sa kojima se potencijalni ulagači, strani ili domaći, susreću kada požele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini.
"Nedopustivo je da procedura registracije biznisa traje 37 dana, dok u susjednim zemljama to traje dva dana ili se eventualno završava online. Ogromni su i troškovi tokom registracije biznisa, a pogotovo fiskalizacija za kasu, plaćanje advokata i plaćanje dodatnih troškova. Potrebno je ispuniti i 11 procedura, među kojima su građevinske i druge dozvole, poput priključivanja struje, a koje traju i po 180 dana. Zatim, tu su ograničenja koja su u BiH najizraženija, a vezana su za neusaglašen porezni sistem - on je na nivou entiteta, što stvara veliku prepreku za ulagače", rekao je Hasić za Klix.ba, dodavši da se na sistemskim zakonskim procesima gotovo ništa nije uradilo.
"Nije uređena ni zakonodavna regulativa koja se tiče pravosuđa, a prvenstveno se misli na sudske procese koji predugo traju, a koji stvaraju prave probleme za investitore. Problem su i sigurnost investicija te loš zakon o stečaju i likvidaciji, to su zakonski procesi koje bi trebalo promijeniti. BiH ima takav obrazovni sistem koji uopšte nije usklađen sa potražnjom radne snage, a ljudi se nalaze na biroima i to uglavnom ljudi sa završenim društvenim fakultetima", objasnio je Hasić za kraj rekavši da bh. vlasti griješe pri forsiranju stranog ulaganja.
"Potrebno je uključiti i domaće ulagače. Posljednji podaci Centralne banke BiH pokazuju da imamo devet milijardi maraka ušteđenog novca. Dakle, treba osigurati stimulativne elemente za domaći kapital, npr. za dijasporu, a ne samo za strance, dati im pogodnosti za razvoj privatnog biznisa i zapošljavanje domaće radne snage", zaključio je Hasić.
