{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slabljenje eura i uticaj na bosanskohercegovačku ekonomiju

23.3.2015. u 07:45
10
48
Slabljenje eura i uticaj na bosanskohercegovačku ekonomiju
10
Slabljenje eura i uticaj na bosanskohercegovačku ekonomiju
Foto: Ilustracija/AFP
Novouvedene mjere ECB-a, s primjenom od marta 2015. godine, a koje se odnose na politiku tzv. kvantitativnog popuštanja, u skladu s očekivanjima, dovele su do oštrog pada vrijednosti EUR u odnosu na USD, ali i na druge bitne svjetske valute, kao što su CHF i JPY.
Svjetsko devizno tržište odreagovalo je u skladu s elementarnom logikom ekonomskog ponašanja. Naime, mjere kvantitativnog popuštanja znače dodatno „upumpavanje“ eura u monetarni sistem, čime se poremetio međusobni odnos ponude i potražnje valuta na deviznom tržištu, pa je značajno povećana ponuda eura dovela do oštrog pada njegove vrijednosti, prije svega u odnosu na USD. Ova situacija vjerno je pokazala izuzetnu osjetljivost finansijskih tržišta, čak i na samu najavu primjene ekspanzivnije monetarne politike od strane monetarne vlasti eurozone. Kurs EUR/USD je u periodu od drugog kvartala 2013. godine pa sve do drugog kvartala 2014. pokazivao tendenciju blagog jačanja, a sve u skladu s naznakama i najavama postepenog oporavka evropske privrede. U tom periodu EUR je bio ojačao u odnosu na vrijednost USD za oko desetak procenata.

Politika ekspanzivne potrošnje



Međutim, eurozona izložena problemima kako ekonomske tako i političke prirode (neispunjena očekivanja u pogledu dinamike rješavanja ekonomskih i finansijskih problema, kao i pojava drugačijih viđenja i strateških pristupa u rješavanju dužničkih problema, prije svega Grčke, te perzistentno produžavanje krize u Ukrajini koja je značajno poremetila ekonomske i političke veze s Rusijom kao jednim od ključnih ekonomskih partnera EU) i bez pune političke saglasnosti odlučila se na, moglo bi se reći, dramatičan zaokret u strategiji izlaska iz krize, mijenjajući kurs s politike štednje ka de facto politici ekspanzivne potrošnje.

Ovakva monetarna politika eurozone sasvim je na tragu ekspanzivne monetarne politike koju je centralna banka SAD-a počela provoditi još 2010. godine i koja je dala izvanredne rezultate u smislu porasta zaposlenosti i opšeg ekonomskog rasta u zemlji. Izložena veoma složenim mehanizmima usaglašavanja i odlučivanja i bez obzira na visok stepen političke integracije, potrebi zadovoljavanja partikularnih nacionalnih interesa, Evropa je ponovo zakasnila. Ponovo se pokazala strateška politička prednost SAD-a koja se ogleda u koncentraciji političke moći i donošenja odluka za razliku od „stare dame“, čiji su mehanizmi u ovom smislu složeni, spori a time i značajno neefikasniji. Potvrdilo se pravilo, koje je abeceda upravljanja u kriznim situacijama, a to je da stanje krize nužno podrazumijeva visoku koncentraciju donošenja odluka.

Deprecijacija eura



U osnovi uvođenja ovih mjera ECB-a jeste davanje poticaja novim investicijama, prije svega u oblasti kapitalnih intenzivnih infrastrukturnih projekata te „vodećih“ grana ekonomije koje za sobom treba da povuku intenzivan rast malih i srednjih preduzeća, a da sve rezultira brzim smanjenjem stopa nezaposlenosti radne snage. Deprecijacija eura u osnovi nije loša vijest za evropsku ekonomiju. Ona će značajno doprinijeti cjenovnoj konkurentnosti evropskih roba i po tom osnovu, pojačanoj inostranoj tražnji za tim robama. Za izlazak iz krize ovo jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov. Bez neophodnih strukturnih prilagođavanja i reformi, bez rješavanja problema „energetske ovisnosti“, evropska ekonomija neće riješiti svoje fundamentalne probleme. Ona će i u budućnosti lakše zapadati u krize, a teže i sporije iz njih izlaziti.

U kontekstu pada vrijednosti eura i svih problema izlaska iz krize s kojom je suočena eurozona, bosanskohercegovačka ekonomija će, u najvećoj mjeri, dijeliti evropsku sudbinu. Vanjskotrgovinski tokovi bosanskohercegovačke ekonomije, koja hronično pati od visokih deficita uz veoma negativan uticaj na opštu ekonomsku situaciju u zemlji, sa stanovišta uticaja na deficit, de facto ima visok stepen monostrukture. Na vrijednost uvoza značajno utiču energenti, nafta i gas, žitarice i sva druga berzanska roba koja je plativa u USD. Nažalost, za iste količine ovih roba plaćaćemo 30-35% više nego što je to bilo prije početka jačanja kursa USD. Isto će se desiti i na strani izvoza čija je naplata isključivo u USD. U ovom konteksu, trpjećemo negativne posljedice. Po ovom osnovu, izvjesno je da ćemo pretrpjeti značajno veće odlive, bez obzira na trenutno nizak nivo cijena nafte koje, zasigurno, nisu posljedica samo ekonomskih kretanja. S druge strane, vrijednost ostvarenog izvoza značajno zavisi od izvoza električne energije i obojenih metala, tako da bismo mogli konstatovati da imamo jako nepovoljnu i neuravnoteženu strukturu izvoza, naročito kada se ima u vidu da i jedno i drugo u osnovi jesu sirovine koje, kao ugrađene u finalne proizvode, uvozimo ostvarujući visoke deficite. Povoljna okolnost je što su naši inostrani dugovi svega 20% denominirani u USD.

Strukturno prilagođavanje zahtjevima realnog sektora



Međutim, s obzirom na striktnu povezanost KM i EUR, posljedično slabljenje KM u odnosu na USD svakako će ojačati cjenovnu konkurentnost naših izvoznika koji su orijentisani van EU. Nažalost, vrijednost izvoza BiH u vanevropske zemlje ne iznosi više od 15-20% ukupnog izvoza. Značajno pozitivnih efekata po porast izvoza u tom smislu ne može biti.

Bosanskohercegovačka ekonomija mora pristupiti temeljitim strukturnim prilagođavanjima u pravcu jačanja realnog proizvodnog sektora, a poseban naglasak i podsticaj mora biti dat izvozno orijentisanim i uvozno substitutivnim granama. Ovo proizlazi iz našeg makroekonomskog modela. Nadalje, strukturna prilagođavanja moraju se kretati u pravcu jačanja institucionalne konkurentnosti u odnosu na zemlje regiona, jer je održivost makroekonomskog modela izrazito povezana sa sposobnošću naše ekonomije da privuče inostrane investitore, ali prije svega u realni sektor.

Dakle, temeljni izazov ekonomije BiH jeste njeno strukturno prilagođavanje zahtjevima realnog sektora i jačanje institucionalnog okvira i konkurentnosti. Konvertibilna marka će u kontekstu intervalutarnih odnosa podijeliti sudbinu eura, a opšta ekonomska situacija, rast i napredak isključivo će zavisiti od sposobnosti domaćih vlada da odgovore izazovima koji su pred nama.

Tekst pripremio Ured vodećeg ekonomiste Centralne banke Bosne i Hercegovine

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: