Intervju za Klix.ba
33

Novi direktor Udruženja banaka objasnio šta će značiti instant plaćanje i istakao šta se najviše kreditira

Razgovarao: Benjamin Redžić
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine (Foto: T. S./Klix.ba)
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine (Foto: T. S./Klix.ba)
Edis Ražanica je nedavno izabran za direktora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine (UBBiH). U intervjuu za Klix.ba je govorio o stanju bankarskog sektora, depozitima građana i kreditiranju.

U intervjuu za naš portal je naveo kakvo je stanje u bankarskom sektoru, šta namjerava uraditi tokom svojeg mandata direktora i šta bi vlasti trebale uraditi za poboljšanje bankarskog sektora. Tema razgovora je bila da li se izostanak novog Zakona za sprečavanje novca i finansiranje terorizma negativno odražava na bankarstvo.

Objasnio je šta će za građane značiti uspostava instant plaćanja te je komentarisao to što su depoziti građana u bankama dosta veliki. Istakao je trendove u kreditiranju i kakva je struktura kredita - za šta se građani najčešće zadužuju.

U kakvom je stanju bankarski sektor u Bosni i Hercegovini?

Naš bankarski sektor zasigurno je jedan od najrazvijenijih privrednih sektora u zemlji i oslonac ekonomskog rasta. Izuzetno je stabilan, pokazao se spremnim prilagoditi i adekvatno odgovoriti u periodima krize i neizvjesnosti, ostajući siguran partner svojim klijentima. Dobro je kapitaliziran i likvidan, što mu pruža čvrstu osnovu za dalji razvoj, unapređenje poslovanja i pružanje najboljih finansijskih usluga kako bi odgovorio potrebama tržišta.

U prethodnom periodu bilježimo pozitivne trendove u kretanju svih ključnih segmenata bankarskog poslovanja - aktive, kredita i depozita. Istovremeno, primjetno je smanjenje stope nekvalitetnih kredita, što ukazuje na efikasnost mjera koje su banke poduzele, ali prepoznajemo i potrebu za daljnjim poboljšanjem ambijenta kako bismo održali ovu pozitivnu dinamiku.

Bankarski sektor je jedan od najuređenijih i najreguliranijih sektora u našoj zemlji, u velikoj mjeri usklađen s propisima Evropske unije, što zasigurno pridonosi povjerenju klijenata i investitora. U Bosni i Hercegovini sektor čine 21 komercijalna i dvije razvojne banke.

Ražanica: Bankarski sektor je jedan od najuređenijih i najreguliranijih sektora u BiH (Foto: T. S./Klix.ba)
Ražanica: Bankarski sektor je jedan od najuređenijih i najreguliranijih sektora u BiH (Foto: T. S./Klix.ba)

Finansijski sektor je izrazito bankocentričan, gdje banke čine gotovo 90 posto od ukupnog finansijskog sistema. To je ogromna odgovornost za banke, ali zahvaljujući naboljim poslovnim praksama, odgovornom poslovanju i sposobnosti adaptacije spremne su odgovoriti svim zahtjevima koje tržište stavi pred njih.

Banke će nastaviti da u okviru svojih misija traže nove mogućnosti za rast tržišta te da svojim klijentima omoguće pristup novim proizvodima i uslugama koji konkuriraju tržištima iz okruženja te ispune zahtjeve i očekivanja primjene novih tehnologija i digitalizacije procesa.

Šta namjeravate uraditi u svojem mandatu direktora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine?

Nastavit ćemo aktivno raditi na provođenju misije Udruženja banaka Bosne i Hercegovine, a to je definiranje i zastupanje zajedničkih interesa naših članica. Kroz promociju i primjenu najboljih poslovnih praksi želimo postaviti visoke standarde u našem sektoru kako bismo osigurali stabilnost i održivost.

U narednom periodu naš će fokus biti na jačanju transparentnosti, uspostavljanju učinkovitije regulative te podršci inovacijama u finansijskom sektoru. Saradnjom s relevantnim akterima planiramo izgraditi održiviji i otporniji bankarski sektor kako bismo pružili dodatnu podršku ekonomskom rastu Bosne i Hercegovine.

Postavili smo ambiciozne ciljeve usmjerene na jačanje našeg bankarskog sektora i doprinos ekonomskom razvoju zemlje. Ključne inicijative u mojem mandatu obuhvaćaju:

  • Promicanje inovacija: Podržat ćemo implementaciju inovacija u bankarskom sektoru, uključujući digitalizaciju usluga, razvoj fintech rješenja te poticanje na primjenu novih tehnologija. Cilj nam je unaprijediti korisničko iskustvo i povećati efikasnost poslovanja;

  • Saradnju s regulatornim i drugim institucijama: Nastavit ćemo aktivnu suradnju s institucijama kako bismo zajedno radili na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja. Dijalogom s regulatorima i relevantnim institucijama želimo oblikovati pozitivan poslovni ambijent, smanjiti administrativne prepreke i unaprijediti regulatorni okvir;

  • Finansijsko obrazovanje: Posvetit ćemo se jačanju programa finansijskog obrazovanja kako bismo podigli svijest građana o važnosti odgovornog finansijskog ponašanja. Ovo je ključno za izgradnju stabilnosti i povjerenja u finansijski sektor;

  • Održivost i društvenu odgovornost: Inicirat ćemo projekte usmjerene na održivost i društvenu odgovornost, potičući banke da dodatno jačaju ulogu koju imaju u zajednici. Održivi poslovni modeli bit će fokusirani na ekološku i društvenu odgovornost;

  • Međunarodnu saradnju: Aktivno ćemo učestvovati u međunarodnoj suradnji s drugim bankarskim asocijacijama i organizacijama kako bismo dijelili najbolje prakse, pratili globalne trendove i osigurali da naš sektor ostane konkurentan na međunarodnom tržištu.

Stvaranje pozitivnog poslovnog ambijenta nije samo naša odgovornost prema članicama Udruženja, već i prema široj društvenoj zajednici. Promicanjem društvene odgovornosti podržat ćemo inicijative kojima se potiču odgovorno poslovanje u funkciji ekonomskog i društvenog razvoja Bosne i Hercegovine. Naša briga o klijentima i zaposlenicima ostaje ključna, jer želimo stvoriti pozitivan utjecaj na sve sudionike našeg sektora.

Šta bi vlasti trebale uraditi za poboljšanje bankarskog sektora?

Suradnjom između vlasti i bankarskog sektora možemo graditi snažan i otporan finansijski sektor koji podržava ekonomski razvoj zemlje. Jasno je da je bankarski sektor bio i ostao nosilac i pokretač ekonomskog razvoja i kao takav ima ključnu ulogu, ali istovremeno je jasno da sam ne može napraviti veće pomake bez uključivanja ostalih nosioca razvoja.

Neophodno je unaprijediti regulativu iz brojnih oblasti, o čemu smo detaljno govorili u Bijeloj knjizi (koja sadrži najaktuelnije teme u bankarstvu), i nažalost vrlo malo je riješenih otvorenih pitanja za koja nam je neophodna saradnja s vlastima i na tome ćemo intenzivno raditi u narednom periodu.

Ražanica: Vlasti moraju unaprijediti regulativu u brojnim oblastima (Foto: T. S./Klix.ba)
Ražanica: Vlasti moraju unaprijediti regulativu u brojnim oblastima (Foto: T. S./Klix.ba)

Jasno je da su krizne situacije, poput pandemije, ratnih dešavanja u Ukrajini, rasta cijena energenata i generalno inflatorni pritisci, obilježile prethodnih nekoliko godina te da je to fokus i organa vlasti, ali i učesnika na finansijskom tržištu, bio na prevazilaženju novonastalih izazova.

S obzirom na to da je period neizvjesnosti sada u velikoj mjeri iza nas, smatramo da se trebamo okrenuti budućnosti i zajednički rješavati otvorena pitanja kao što su digitalizacija, a za njenu primjenu i hitno usvajanje novog Zakona o sprečavanju pranja novca, regulativa vezana za elektronski potpis te izmjena i dopuna Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Tu su i pitanja izmjena Zakona o deviznom poslovanju, kao i Zakona o izvršnom postupku u cilju učinkovitijeg poslovanja i ubrzavanja procesa naplate spornih potraživanja. Mnogo je važnih tema i otvorenih pitanja i nadamo se da ćemo usaglasiti djelovanje s relevantnim institucijama i zajedničkim naporima stvarati bolji ambijent, kako za učesnike na finansijskom tržištu, tako i za korisnike njihovih usluga.

Da li se izostanak novog Zakona za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma negativno odražava na bankarstvo?

Usvajanje novog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma izuzetno je važan korak u usklađivanju legislative i provođenju reformi koje će u svojoj procjeni ocijeniti organizacije Vijeća Evrope za praćenje pranja novca, Moneywall.

Izostanak ažuriranog zakonodavstva u ovoj oblasti može dovesti do toga da Bosna i Hercegovina ne zadovoljava međunarodne standarde, čime se povećava rizik od stavljanja na tzv. sivu listu, što bi u velikoj mjeri otežalo novčane transakcije za firme, ali i za građane.

Sivom listom se označavaju države koje ne ispunjavaju određene standarde u borbi protiv pranja novca, a to može imati ozbiljne posljedice, uključujući ograničenja pristupa međunarodnim finansijskim tržištima. Ovaj rizik može negativno utjecati na ukupnu finansijsku stabilnost zemlje i otežati poslovanje banaka koje posluju unutar nje.

Stoga je donošenje novog zakona u skladu s međunarodnim standardima ključno ne samo za integritet bankarskog sektora, već i za očuvanje ugleda i stabilnosti države na međunarodnom finansijskom tržištu.

Osim ispunjavanja obaveza u oblasti sprečavanja pranja novca, donošenje novog Zakona ima i druge benefite. Novim zakonom u regulativu se uvode pojmovi poput digitalne i videoidentifikacije, što će omogućiti bankama razvoj i implementaciju savremenih digitalnih rješenja.

Udruženje banaka će nastaviti surađivati s vlastima i institucijama kako bi podržalo donošenje ovog važnog zakona i ublažilo potencijalne rizike povezane sa ovim segmentom.

Da li možete podrobnije objasniti šta će za građane značiti uspostava instant plaćanja, a koje najavio donedavni guverner Centralne banke Senad Softić?

Uvođenje instant plaćanja ima potencijal značajno unaprijediti svakodnevno finansijsko iskustvo građana. Brojne su prednosti - od toga da plaćanje možete uraditi u bilo kojem trenutku sa bilo koje lokacije upotrebom savremenih telekomunikacionih uređaja i novčana sredstva su za nekoliko sekundi raspoloživa primaocu plaćanja, niži su troškovi procesiranja transakcija, unapređenje upravljanja tokovima gotovine i drugi benefiti za klijente.

Ražanica: Instant plaćanjem se omogućava skoro trenutna razmjena novca (Foto: T. S./Klix.ba)
Ražanica: Instant plaćanjem se omogućava skoro trenutna razmjena novca (Foto: T. S./Klix.ba)

Instant plaćanjem se omogućava gotovo trenutna razmjena novca između računa. Ovom trenutačnosti se transformira tradicionalna transakcija u kojoj se novac prenosi klasičnim metodama koje često zahtijevaju nekoliko sati, a nekada i dana, za procesuiranje:

  • 24/7 dostupnost: Građani će moći izvršavati transakcije u bilo koje vrijeme, bez obzira na radno vrijeme banaka. Ovo povećava fleksibilnost i praktičnost, što je posebno korisno u svakodnevnim situacijama kada je potrebno hitno izvršiti plaćanje ili prijenos novca;

  • Poticanje digitalnog plaćanja: Instant plaćanjima često se potiče korištenje digitalnih i mobilnih platformi za plaćanje. Građani će moći koristiti aplikacije na svojim pametnim telefonima ili online bankarstvu kako bi brzo i lako izvršavali transakcije;

  • Manji rizik od kašnjenja: Instant plaćanja smanjuju rizik od kašnjenja u plaćanjima, što je posebno važno u situacijama kada su brze transakcije ključne, kao što su hitni računi ili nužne kupnje;

  • Poticanje ekonomije: Ovom inicijativom također se može pozitivno utjecati na ekonomiju općenito, pridonoseći bržem obrtu sredstava i poboljšanju likvidnosti;

  • Inovacije u finansijskom sektoru: Uvođenjem instant plaćanja potiču se inovacije u finansijskom sektoru, potičući razvoj novih tehnologija i rješenja koja podržavaju ovakav način transakcionog poslovanja.

Važno je napomenuti da uvođenje instant plaćanja zahtijeva saradnju između različitih sudionika, uključujući banke, regulatorna tijela i Centralnu banku. Ovaj korak prema modernizaciji finansijskog sistema može donijeti konkretne koristi građanima, olakšavajući i ubrzavajući finansijske transakcije.

Udruženje banaka Bosne i Hercegovine aktivno sarađuje sa Centralnom bankom na implementaciji SEPA jedinstvenog područja plaćanja u eurima.

To je inicijativa za osnivanje područja u kojem će pravna i fizička lica zadavati i primati plaćanja u eurima, u načelu unutar Evropskog privrednog prostora pod istim osnovnim uslovima, s istim pravima i obavezama, neovisno o mjestu na kojem se nalaze i neovisno o tome je li riječ o nacionalnim (domaćim) ili prekograničnim plaćanjima.

Korisnicima platnih usluga bit će dovoljan jedan račun za plaćanje. S tog računa moći će izvršavati kreditne transfere i izravna terećenja u eurima u cijelom Evropskom privrednom prostoru jednostavno kao i u nacionalnom platnom prometu te će samo upravljanje plaćanjima biti jednostavnije, s obzirom na to da sva plaćanja imaju jednak format.

Kako komentarišete to što su depoziti (novac) građana u bankama dosta veliki?

Primjetan rast depozita u bankama ukazuje na dvije ključne stvari. Prva, izraženo je povjerenje klijenata u sigurnost i stabilnost bankarskog sektora, i druga da je u uslovima ekonomske neizvjesnosti štednja u bankama najsigurniji oblik štednje. Dodatno, finansijsko tržište u Bosni i Hercegovini je izuzetno bankocentrično, tržište vrijednosnih papira je nedovoljno razvijeno, a u uslovima ekonomske neizvjesnosti smanjena je spremnost za druge vrste ulaganja.

Izuzmemo li 2022. godinu kada se desilo blago smanjenje iznosa depozita, kontinuirani rast depozita svjedoči o iznimnoj otpornosti bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini na ekonomske izazove, uključujući ekonomske krize, ratna previranja i političke nestabilnosti. Bankarski sektor se često percipira kao stabilna i sigurna alternativa, što potvrđuje i činjenica da građani i pravna lica povjeravaju svoja sredstva bankama.

Depoziti su u 2023. imali konstantnu uzlaznu putanju, što je rezultiralo rekordnim iznosom od 30,9 milijardi KM i rastom od 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu (podaci iz novembra 2023.).

Segment stanovništva potvrdio je svoju dominantnu poziciju dostizanjem iznosa depozita u iznosu od 15,7 milijardi KM, što je povećanje od 7,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Segment depozita pravnih lica iznosio je 15,3 milijarde KM, što je povećanje od 4,15 posto. Omjer depozita i kredita bio je na nivou 130 posto, što pokazuje kontinuiranu visoku likvidnost sektora.

Što se tiče strukture depozita, otprilike polovina (50,6 posto) pripada stanovništvu, dok 49,3 posto čini depozite pravnih lica. Ovi podaci ukazuju na ravnotežu između individualnih i poslovnih depozita, što dodatno potvrđuje široku distribuciju depozita u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine.

Kakav je trend u kreditiranju - da li se povećava ili smanjuje broj odobrenih kredita?

Prema podacima iz novembra 2023., bilježimo pozitivan trend u kreditiranju u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni krediti u Bosni i Hercegovini iznosili su 23,3 milijarde KM, što predstavlja značajan porast od 5,6 posto.

Analiziramo li strukturu kredita, primijetit ćemo dinamičan rast kredita u segmentu stanovništva, s povećanjem od 7,2 posto. Privatna preduzeća također su doprinijela rastu kreditnog portfolija s povećanjem od 5,1 posto. S druge strane, bilježimo smanjenje u kreditnom portfoliju sektora vlade (-2,7 posto) i javnih preduzeća (-4,1 posto).

U idućoj godini očekujemo nastavak dinamičnog rasta na strani depozita, što slijedi dugoročni trend unutar ove kategorije. Međutim, na strani kredita očekuje se posebno snažan rast u kreditnom portfoliju stanovništva. Nakon perioda usporenog privrednog rasta, u narednom periodu očekujemo i nešto dinamičniji rast na strani kredita privredi.

Uprkos izazovima u privredi, kreditiranje ostaje ključna komponenta finansijskog sistema, a pozitivan trend u kreditiranju stanovništva svjedoči o kontinuiranom interesu građana za finansijskim proizvodima i uslugama. Očekujemo pažljivo upravljanje rizicima i prilagodljivost banaka kako bi se održala stabilnost i podržao rast ekonomije.

Kakva je struktura kredita, za šta se građani najčešće zadužuju?

Struktura kredita u Bosni i Hercegovini pokazuje značajno učešće kredita stanovništvu u ukupnom kreditnom portfoliju. Prema podacima na kraju godine, 50,4 posto od ukupnog iznosa kredita odnosi se na segment stanovništva, dok segment pravnih lica ima učešće od 49,5 posto.

Posmatrajući dinamiku rasta, evidentno je da je potražnja za kreditima stanovništva u posljednje vrijeme zabilježila veći rast u odnosu na kredite privredi.

Ovaj trend je posebno istaknut kroz povećanje nenamjenskih i hipotekarnih kredita. Razlozi ovog trenda mogu se pronaći u ekonomskim faktorima, poput perioda visoke stope inflacije, rasta cijena energenata i potrošačkih proizvoda, gdje rast primanja nije pratio rast cijena usljed inflacije.

S druge strane, stabilan je rast hipotekarnih kredita, odnosno kredita za rješavanje stambenog pitanja, a budući da je rast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini bio dosta umjereniji u odnosu na okruženje, ali i eurozonu, nije primjetan pad potražnje za ovim kreditnim proizvodima.

Udruženje banaka je formirano 2004. godine kao nevladina i neprofitna organizacija koja zastupa interese banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini. Ražanica je za predsjednika ovog udruženja izabran nakon 18-godišnjeg rada na menadžerskim pozicijama u bankama i Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.