Guvernerka Centralne banke Rusije zabrinuta: Je li mobilizacija dodatno ugrozila rusku ekonomiju?
"Prvo, inflaciona očekivanja domaćinstava i preduzeća i dalje su povišena. Kako se deficit radne snage povećava, troškovi rada kompanija rastu. To je posebno vidljivo u industrijskom sektoru, transportu, logistici i građevinarstvu. Ako plate rastu brže od produktivnosti rada, to bi moglo dovesti do dodatnog rasta cijena kroz troškove poslovanja", rekla je Nabiulina.
Drugi faktor koji povećava troškove je povezan sa prilagođavanjem kompanija promjenjivim uslovima.
"Kompanije nastavljaju da traže nove dobavljače, alternativne metode logistike i poravnanja i rješavaju izazovna pitanja uvoza nove opreme i popravke već instaliranih proizvodnih linija. U većoj ili manjoj mjeri, preduzeća će svoje troškove rada pretočiti u cijene za krajnje potrošače", navela je guvernerka.
Također, u obraćanju članovima Upravnog odbora, Nabiulina je rekla kako ograničenja vanjske trgovine i dalje stvaraju izazove za kompanije.
"Ovog mjeseca su pogoršani embargom na izvoz nafte koji je stupio na snagu i uvođenjem gornje granice cijene nafte. Procjenu njihovih efekata predstavit ćemo u našoj ažuriranoj prognozi u februaru. Aktivnosti potrošača su veoma neujednačene u svim regionima. Moskva i Sankt Peterburg su se suočili sa padom potrošnje, dok Ural, Daleki istok i jug Rusije bilježe približno isti nivo potrošačke potražnje kao prošle godine. Sve u svemu, tražnju karakterišemo kao umjerenu. Domaćinstva i dalje radije štede", pojasnila je.
Na kraju, Nabiulina je izjavila kako će nedostatak radne snage u narednom periodu postati vjerovatno akutni problem.
"Posljedično, ne samo da bi nezaposlenost sljedeće godine mogla pasti na rekordno nizak nivo, već bi i plate mogle rasti znatno brže od produktivnosti rada. Konačno, moguće povećanje budžetskog deficita, u odnosu na sadašnji plan, također može postati proinflatorni rizik", zaključila je Elvira Nabiulina.
Prijenos prvog polufinala Eurosonga na RTS-u prekinut zbog dočeka predsjednika Kine
