Turska ratifikuje sporazum sa Saudijskom Arabijom i Pakistanom: Napad na jednu članicu napad je na sve tri

Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Mekke napad izvana na bilo koju članicu smatra napadom na sve tri države. Obim i oblik pomoći ipak zavise od procijenjenih potreba i mogućnosti svake zemlje.

Sporazum iz 7. augusta u palači Al-Safa u Mekki potpisali su turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i pakistanski premijer Shehbaz Sharif. Upućivanjem u parlament Turska nastavlja proces ratifikacije. Sporazum stupa na snagu tek kada ga ratifikuju sve tri države i kada se posljednji instrument deponuje u sekretarijatu.

Pomoć prema mogućnostima

Član 2. odnosi se na oružane napade ili vojnu agresiju koja dolazi izvan država članica, a koje izvede neka druga država ili grupa država. Članice su obavezne odmah pomoći napadnutoj zemlji.

Odgovor, uključujući moguću vojnu podršku, određuje se prema potrebama i kapacitetima ostalih članica, u okviru prava na samoodbranu iz člana 51. Povelje Ujedinjenih nacija.

Sporazum predviđa i logističku pomoć u miru, ratu i vanrednim situacijama, uključujući oružje, municiju, gorivo, rezervne dijelove i opremu, ako su dostupni i kompatibilni. Predviđene su i razmjene osoblja, zajedničke vježbe i obuka kako bi tri vojske lakše djelovale zajedno.

Obavještajni podaci i zajednička proizvodnja

Sporazumom se uspostavljaju sigurni kanali za razmjenu obavještajnih podataka, uz pravila o povjerljivosti i zaštiti podataka.

Povjerljive informacije dobijene kroz sporazum ne smiju se prenositi trećim vladama, kompanijama ni pojedincima, a pristup imaju samo osobe s odgovarajućom sigurnosnom provjerom kojima su potrebne za posao.

Odredbe o vojnoj industriji podržavaju transfer tehnologije, zajednički razvoj i proizvodnju te istraživanje specijaliziranih tehnologija. Tri zemlje obavezuju se i na tješnju saradnju u borbi protiv terorizma, uključujući operativnu koordinaciju.

Sekretarijat u Saudijskoj Arabiji

Strateški politički i odbrambeni komitet čine ministri vanjskih poslova, ministri odbrane i načelnici generalštabova tri zemlje.

Sastajat će se dva puta godišnje, a domaćini će se smjenjivati. Lideri se po potrebi mogu sastajati jednom godišnje.

Sekretarijat je u Saudijskoj Arabiji, a njegovo vodstvo rotira se među tri članice osnivačice svake tri godine, pri čemu prvi mandat pripada Pakistanu.

Za prijem nove članice potrebna je saglasnost sve tri osnivačice. Sporazum ne utiče na ranije međunarodne obaveze, uključujući postojeće obaveze Turske.

Sporazum nema rok trajanja, a članica može istupiti tek nakon deset godina, uz pisanu diplomatsku najavu najmanje tri mjeseca unaprijed. Ranije dogovoreni projekti nastavljaju se, a obaveza čuvanja povjerljivih podataka važi i nakon izlaska.

Prvi sastanak komiteta održan je 31. augusta u Istanbulu, a za prvog generalnog sekretara imenovan je penzionisani pakistanski general-pukovnik Nauman Mahmood.

Na hitnom sastanku u Rijadu, 5. oktobra, dogovoreno je raspoređivanje vojnih kapaciteta, protivzračne odbrane i obavještajnih resursa u Saudijsku Arabiju, u skladu s nacionalnim zakonima, zbog pojačanih napada Huta. Turski zvaničnici svoj doprinos opisuju kao odbrambeni, usmjeren na opremu, sisteme i obavještajnu podršku.