Kazahstan obilježava 35 godina nezavisnosti, s BiH ove godine 30 godina diplomatskih odnosa

Dan Republike jedan je od najvažnijih datuma u historiji Kazahstana. Tog dana 1990. godine usvojena je Deklaracija o državnom suverenitetu, prvi važan korak na putu ka nezavisnosti, kojom su definisani nacionalni interesi Kazahstana u oblasti ekonomije. U njoj su po prvi put utvrđeni principi državnosti poput cjelovitosti, nedjeljivosti i nepovredivosti teritorije, razvoja kulture naroda i njihovih jezika te jačanja nacionalnog identiteta.

U godini 35. godišnjice nezavisnosti zemlja sumira rezultate izgradnje države, ekonomskih reformi i međunarodne saradnje. Posebno mjesto na tom putu zauzimaju reforme iz posljednjih sedam godina.

Tokom godina nezavisnosti Kazahstan je postao najveća ekonomija Centralne Azije i važan učesnik međunarodnog dijaloga. U osnovi ovih rezultata je izbor učinjen u prvim godinama nezavisnosti: graditi vlastitu državu, čuvati društvenu saglasnost i razvijati saradnju sa svijetom.

Samostalan izbor zemlje

Sticanjem nezavisnosti Kazahstan je počeo formirati državne institucije, prelaziti na tržišnu ekonomiju i uspostavljati međunarodne veze. Poseban značaj imalo je očuvanje društvene saglasnosti i stvaranje uslova za dugoročan razvoj.

Prvi predsjednik Nursultan Nazarbajev postavio je temelje savremene državnosti, viševektorske diplomatije i međuetničke saglasnosti. Članstvo u UN-u, uspostavljanje diplomatskih odnosa i otvorenost prema stranim investicijama pomogli su zemlji da prevlada poteškoće tranzicijskog perioda i pronađe nove partnere.

Viševektorska vanjska politika omogućila je izgradnju konstruktivnih odnosa s Evropskom unijom, Kinom, Rusijom, SAD-om i susjedima iz Centralne Azije. Njeni osnovni principi su samostalnost odluka, poštovanje međunarodnog prava i obostrano korisna saradnja.

Kazahstan je inicirao Konferenciju o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji (CICA), održao samit OSCE-a u Astani 2010. godine, bio član Vijeća sigurnosti UN-a 2017. i 2018. godine i predsjedavao s više od deset međunarodnih organizacija i udruženja, uključujući OSCE, OIS, ŠOS, CICA-u, ODKB, OTD, EAEU, ZND i Međunarodni fond za spas Aralskog mora. Kongres lidera svjetskih i tradicionalnih religija postao je platforma za međuvjerski dijalog.

Sedam godina promjena

Od 2019. godine predsjednik Kasim-Žomart Tokajev provodi reforme usmjerene na izgradnju "Pravednog Kazahstana". Njihovi osnovni ciljevi su vladavina prava, odgovornost vlasti i učešće građana u donošenju odluka.

Ustavni referendum 2022. godine otvorio je novu etapu političke modernizacije. U martu 2026. godine novi Ustav podržalo je 87,15 posto učesnika glasanja. Dokument je stupio na snagu 1. jula i predviđa jednodomni Kurultaj, funkciju potpredsjednika i Narodni savjet.

Od 2019. do 2025. godine nominalni BDP u dolarima povećan je za gotovo 70 posto, sa 181,7 na 305,9 milijardi dolara. BDP po glavi stanovnika porastao je sa 9.800 na 15.000 dolara, a realni rast ekonomije u 2025. godini iznosio je 6,5 posto.

Prema podacima Svjetske banke, Kazahstan se popeo s 55. na 48. mjesto među najvećim ekonomijama svijeta. Od 2019. do 2025. godine zemlja je privukla 155,7 milijardi dolara direktnih stranih investicija.

Nova proizvodnja, nove mogućnosti

U posljednjih sedam godina prerađivačka industrija Kazahstana porasla je za 41,8 posto, obim građevinarstva povećan je 2,4 puta, a poljoprivredna proizvodnja za 25,6 posto. Trgovina je porasla za 44,1 posto, a transportni sektor za 38,4 posto.

Nesirovinski izvoz povećan je sa 15,8 na 28,8 milijardi dolara, što zemlji donosi nove izvore izvoznih prihoda i nove mogućnosti za preduzeća.

Udio malog i srednjeg biznisa u BDP-u porastao je sa 31,7 na 40,9 posto, a broj aktivnih subjekata dostigao je 2,2 miliona. U tom sektoru radi 4,53 miliona ljudi, gotovo polovina radno aktivnog stanovništva. Produktivnost rada u istom periodu povećana je za 21,7 posto.

Za sedam godina minimalna plata je udvostručena, a minimalna penzija povećana za 91,1 posto.

Izvoz IT usluga dostigao je 1,1 milijardu dolara. U 2025. godini putem aplikacije eGov Mobile pruženo je više od 54 miliona državnih usluga. Kazahstan je 10. u svijetu prema Indeksu UN-a za online usluge i 24. prema Indeksu UN-a za razvoj elektronske uprave.

Pokrenut je nacionalni superkompjuter Alemcloud, a međunarodni centar Alem.ai objedinio je obuku, podršku programerima i tehnološko preduzetništvo. Godina 2026. proglašena je Godinom digitalizacije i vještačke inteligencije.

Posebno mjesto u tim planovima ima Alatau City, zamišljen kao prvi potpuno digitalni grad Kazahstana, u kojem bi transport, komunalne mreže i gradske usluge bili povezani u jedinstven sistem, uz korištenje podataka i vještačke inteligencije za upravljanje gradom.

Od antinuklearnog izbora do globalnog dijaloga

Jedna od odluka koje su odredile međunarodni ugled Kazahstana bilo je zatvaranje Semipalatinskog nuklearnog poligona 29. augusta 1991. godine. Nakon toga zemlja je dobrovoljno odustala od četvrtog po veličini nuklearnog arsenala na svijetu.

Na prijedlog Kazahstana UN je 29. august proglasio Međunarodnim danom akcije protiv nuklearnih testiranja. Zemlja je dio zone bez nuklearnog oružja u Centralnoj Aziji, a na njenoj teritoriji nalazi se Banka niskoobogaćenog urana MAAE-a.

Kazahstan učestvuje i u mirovnim misijama UN-a. Bataljon "Kazbat" osnovan je 2000. godine, a kazahstanski vojnici danas su u misijama UNDOF na Golanskoj visoravni i UNIFIL u Libanu.

Na općoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine UN-a 23. septembra 2025. godine predsjednik Tokajev nazvao je sveobuhvatnu reformu UN-a strateškom nužnošću, s reformom Vijeća sigurnosti i rotacijskim predstavljanjem velikih država Azije, Afrike i Latinske Amerike u središtu prijedloga. U govoru na Univerzitetu UN-a u Tokiju 19. decembra 2025. godine istakao je potrebu jačanja glasa odgovornih srednjih sila.

U Almatiju je osnovan Centar za ciljeve održivog razvoja za Centralnu Aziju i Afganistan, a Tokajev je predložio i osnivanje Međunarodne organizacije za vodu pod okriljem UN-a. Na listi Most Powerful Countries 2026 platforme World Population Review Kazahstan je na 34. mjestu.

Astana i Sarajevo

Kazahstan i Bosna i Hercegovina ove godine obilježavaju 30 godina diplomatskih odnosa, uspostavljenih 20. decembra 1996. godine. Dvije zemlje u tom periodu razvile su politički dijalog, poslovne i kulturne veze, a sarađuju i u okviru UN-a i OSCE-a.

Važan događaj bila je posjeta tadašnje predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Kazahstanu u junu 2023. godine, kada je učestvovala na Međunarodnom forumu Astana. Na sastanku s predsjednikom Tokajevim razgovarano je o proširenju trgovinsko-ekonomskih veza i jačanju saradnje. Rukovodioci BiH ranije su učestvovali i na samitu OSCE-a te samitu Organizacije islamske saradnje o nauci i tehnologiji u Kazahstanu.

Robna razmjena dvije zemlje u 2025. godini iznosila je 2,655 miliona dolara, što ne odražava potencijal ekonomske saradnje. Iz BiH u Kazahstan izvoze se prije svega lijekovi, namještaj i oprema.

Poslovnim vezama doprinose Počasni konzulat Kazahstana u Sarajevu i Udruženje kazahstansko-bosanskohercegovačke poslovne saradnje "Berkut". O ekonomskoj saradnji razgovaralo se i na prošlogodišnjem okruglom stolu u Sarajevu povodom Dana nezavisnosti Kazahstana.

U historijskom dijelu Sarajeva postavljena je bista Abaja Kunanbajeva, rad vajara Stijepe Gavrića. Na bosanskom jeziku objavljena su odabrana djela Abaja, knjiga o filozofu Al-Farabiju i kazahstanske bajke o Aldar-Kosi.

Kazahstan je do 35. godišnjice nezavisnosti izgradio ekonomsku i institucionalnu osnovu za sljedeću etapu razvoja, čiji su zadaci razvoj složenije proizvodnje, vlastitih tehnologija i efikasnijih državnih institucija.