Kako prošlost sprečava Njemačku da odgovori na ruske provokacije: Vojska onemogućena da djeluje

Njemački ustav, usvojen u sjeni Drugog svjetskog rata, izričito sprečava vojsku, odnosno Bundeswehr, da preuzme ključnu ulogu u unutrašnjoj sigurnosti zemlje.

Oni koji su ga pisali imali su na umu kako je njemačka vojna moć u prošlosti bila zloupotrebljena od strane nacista i njihovih saradnika u domaćoj politici za obračun s ljevičarskim političkim snagama.

Međutim, danas, usred onoga što izgleda kao sve intenzivnija kampanja Kremlja da testira Evropu nizom upada dronova, te ustavne zaštite imaju nepredviđenu nuspojavu: ograničavaju sposobnost Njemačke da se brani od moskovskih provokacija.

"Moramo izmijeniti zakone tako da oni koji jedini mogu da se time bave, Bundeswehru, dobiju i ovlaštenje da to čine“, rekao je Thomas Röwekamp, predsjednik Odbora za odbranu u njemačkom Bundestagu i član konzervativnog bloka kancelara Friedricha Merza, za Politico.

Iako Bundeswehr teoretski može upotrijebiti oružje na teritoriji Njemačke u slučaju velike invazije, dosadašnji upadi dronova ne smatraju se dovoljno ozbiljnim napadima, prema mišljenju pravnih stručnjaka. Na osnovu važećeg zakona, Bundeswehr može obarati dronove samo iznad vojnih baza.

Nema dokaza da su dronovi koji su nedavno ušli u njemački zračni prostor nosili oružje. Ipak, prema njemačkim vlastima, čini se da ih Kremlj koristi za špijunažu. Prošle godine zabilježeni su neobjašnjivi letovi dronova iznad postrojenja proizvođača oružja Rheinmetall i hemijskog koncerna BASF.

Njemačka policija ima zakonsko pravo da obara takve dronove ako to smatra neophodnim, ali nema tehničke mogućnosti za to.

"Savezna policija, kao ni gotovo sve pokrajinske policijske snage, trenutno uopće nemaju sposobnosti za odbranu od dronova", rekao je Röwekamp, predsjednik Odbora za odbranu.

Vojska raspolaže većim kapacitetima, ali ih uglavnom ne može koristiti, upravo zbog historijskih razloga zemlje.

U Carskoj Njemačkoj i u predratnoj Vajmarskoj Republici, njemačka vojska često je bila raspoređivana i djelovala brutalno, obično protiv socijaldemokrata i ljevičarskih vlada, rekla je profesorica javnog prava Kathrin Groh s Univerziteta Bundeswehra u Minhenu.

"Ponavljanje takvih mjera moralo se spriječiti u ustavu iz 1949. godine, zbog čega danas imamo tako stroga pravila za Bundeswehr", navela je Groh.

To njemačke lidere stavlja u nezgodan položaj dok pokušavaju odgovoriti na provokacije Kremlja.

Trenutno Bundeswehr može pružiti samo ono što ustav naziva administrativnom pomoći u odbrani od dronova. Njegove snage, na primjer, mogu pomagati u identifikaciji dronova ili prosljeđivati informacije ako ih policija zatraži, kao što se nedavno desilo kada su dronovi primijećeni iznad minhenskog aerodroma.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt planira uspostaviti jedinicu za odbranu od dronova unutar savezne policije i osnovati nacionalni centar za odbranu od dronova, koji bi omogućio policiji, obavještajnim službama i vojsci da zajednički koriste resurse.

Ministar također namjerava predložiti zakon koji bi vojsci omogućio da obara dronove u njemačkom zračnom prostoru u slučaju kada se procijeni da su ljudski životi ugroženi.

Međutim, ustavnost takvog zakona ostaje neizvjesna.

Ako Dobrindt očekuje više od puke administrativne pomoći, vojske, pitanje će završiti pred ustavnim sudom, rekla je Marie-Agnes Strack-Zimmermann, njemačka političarka koja predsjedava Odborom za sigurnost i odbranu u Evropskom parlamentu.

Tu postaje posebno teško za Merzovu relativno slabu koaliciju centar-desnih konzervativaca i centar-lijevih socijaldemokrata.

Zbog jačanja političkih ekstremnih partija, uključujući krajnje desnu Alternativu za Njemačku, Merz ima jednu od najslabijih većina u poslijeratnoj historiji zemlje i daleko je od potrebne dvotrećinske većine da bi izmijenio ustav.

To znači da će Njemačka vjerovatno ostati relativno nemoćna protiv ruskih upada dronova u doglednoj budućnosti, barem dok policija ne razvije sposobnost da ih sama obara.

Ali jedino trajno rješenje, smatraju neki, jeste promjena njemačkog ustava kako bi se vojsci omogućila aktivnija uloga unutar zemlje.

"Svijet se promijenio i više nigdje ne postoji jasna granica između unutrašnje i vanjske sigurnosti. Gledajući unaprijed, moramo prilagoditi naše ustavne odredbe stvarnosti", rekao je Röwekamp.