Dobitnik Nobelove nagrade za mir će biti objavljen danas, stručnjaci kažu da Trump nema velike šanse

Trump je otvoreno govorio o svojoj želji da dobije nagradu koju su osvojila četvorica njegovih prethodnika – Barack Obama 2009., Jimmy Carter 2002., Woodrow Wilson 1919. i Theodore Roosevelt 1906. godine.

Svi osim Cartera nagradu su dobili dok su bili na funkciji, a Obama je proglašen laureatom manje od osam mjeseci nakon što je stupio na dužnost, u istoj fazi mandata u kojoj se sada nalazi Trump.

Međutim, kada Joergen Watne Frydnes, predsjednik Norveškog odbora za Nobelovu nagradu, u 11 sati stupi pred mikrofon u Norveškom Nobelovom institutu u Oslu, stručnjaci za tu nagradu vjeruju da je izuzetno malo vjerovatno da će Trumpovo ime biti pročitano.

Trump je u srijedu objavio zaključenje primirja i dogovora o oslobađanju talaca, u okviru prve faze svoje inicijative za okončanje rata u Gazi.

No, prema pisanju norveškog lista VG, odbor je svoju odluku donio u ponedjeljak, prije nego što je dogovor objavljen, i čak i da su njegovih pet članova o tome znali prije nego što su izabrali ovogodišnjeg laureata, stručnjaci vjeruju da ne bi donijeli odluku u žurbi, jer obično o tome raspravljaju mjesecima.

Iskusni posmatrači Nobelove nagrade tvrde da je Trumpova pobjeda izuzetno malo vjerovatna, navodeći kao razlog njegove pokušaje da razmontira međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, koji odbor za Nobelovu nagradu veoma cijeni.

Umjesto toga, smatraju da bi odbor mogao odlučiti da istakne sudansku mrežu volontera Emergency Response Rooms, neku od agencija Ujedinjenih nacija poput UNHCR-a, UNICEF-a ili ICJ-a, ili humanitarnu organizaciju poput Crvenog križa ili Ljekara bez granica.

Također bi se mogla posvetiti pažnja novinarima, nakon godine u kojoj je ubijeno više novinara nego ikad prije dok su izvještavali s terena, većinom u Gazi.

U tom slučaju, odbor bi mogao nagraditi Komitet za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists) ili Reportere bez granica (Reporters Without Borders).

Temelj na kojem peteročlani Norveški odbor za Nobelovu nagradu donosi svoje odluke jeste oporuka švedskog industrijalca Alfreda Nobela iz 1895. godine, kojom je, uz nagradu za mir, ustanovio i one za književnost, hemiju, fiziku i medicinu.

Upućeni navode da proces dodjele nagrade traje cijelu godinu i da se tokom tog vremena raspravlja o snagama i slabostima kandidata.

Nominacije za nagradu moraju stići odboru najkasnije do 31. januara. Članovi odbora također mogu podnositi nominacije, ali one moraju biti upućene najkasnije na prvoj sjednici odbora u februaru.

Nakon toga, odbor se sastaje otprilike jednom mjesečno. Odluka se obično donosi u augustu ili septembru, ali može biti donesena i kasnije, kao što je slučaj ove godine.

Nobelov odbor navodi da je naviknut da radi pod pritiskom pojedinaca ili njihovih pristalica koji smatraju da zaslužuju nagradu.