Dan kad je počela Kubanska kriza: Svijet je bio na korak od nuklearnog rata, spasilo ga jedno "ne"

Kennedy je u televizijskom obraćanju najavio pomorski "karantin" oko Kube i poručio da će svaki nuklearni napad s ostrva smatrati napadom Sovjetskog Saveza na Sjedinjene Američke Države. Riječ "blokada" namjerno je izbjegao, jer se po međunarodnom pravu smatra činom rata.

Tako je počelo 13 dana napetosti između dvije supersile, koje historičari smatraju trenutkom kada je svijet bio najbliže nuklearnom sukobu.

Rakete 150 kilometara od američke obale

Nakon neuspjele invazije na Kubu u Zaljevu svinja 1961. godine, koju je podržala CIA, Fidel Castro se okrenuo Moskvi. Sovjetski lider Nikita Hruščov u ljeto 1962. odlučio je tajno postaviti nuklearne rakete na ostrvo, oko 150 kilometara od Floride. Dijelom je to bio odgovor na američke rakete Jupiter u Turskoj i Italiji, koje su mogle pogoditi Sovjetski Savez.

Američki špijunski avion U-2 snimio je 14. oktobra raketne položaje na Kubi. Kennedy je sa savjetnicima danima u tajnosti razmatrao vazdušne napade, invaziju i blokadu, prije nego što se odlučio na karantin i obraćanje javnosti.

"Crna subota"

Sovjetski brodovi su se 24. oktobra zaustavili ili okrenuli pred linijom karantina, ali kriza time nije završena. Najopasniji dan bio je 27. oktobar, nazvan "Crna subota". Tog dana je iznad Kube oboren američki avion U-2, a pilot Rudolf Anderson je poginuo.

Istog dana američki razarači otkrili su kod Kube sovjetsku podmornicu B-59 i počeli bacati vježbovne dubinske bombe kako bi je natjerali da izroni. Posada to nije znala. Podmornica danima nije imala vezu s Moskvom, baterije su joj bile pri kraju, a temperatura u njoj bila je izuzetno visoka.

Na brodu je bio torpedo s nuklearnom bojevom glavom. Komandant Valentin Savicki, uvjeren da je rat već počeo, htio ga je lansirati. Za to je bila potrebna saglasnost sva tri viša oficira na brodu. Politički oficir Ivan Maslenikov je pristao, ali Vasilij Arhipov, načelnik štaba brigade podmornica i drugi po činu na B-59, to je odbio.

Arhipov je uvjerio Savickog da podmornica izroni i čeka naređenja iz Moskve. B-59 je izronila među američkim brodovima i vratila se u Sovjetski Savez. Šira javnost za ovu epizodu saznala je tek 2002. godine, na konferenciji o 40. godišnjici krize u Havani.

Dogovor i "crvena linija"

Hruščov je 28. oktobra objavio da povlači rakete s Kube, a SAD su se obavezale da neće napasti ostrvo. Dio dogovora, koji je dugo bio tajna, bilo je i povlačenje američkih raketa iz Turske.

Kriza je pokazala koliko je opasno kada dvije nuklearne sile nemaju direktan kanal komunikacije. Zato je 1963. uspostavljena direktna linija između Washingtona i Moskve, a iste godine potpisan je i sporazum o djelimičnoj zabrani nuklearnih proba.