Bürgergelda više nema: Šta se promijenilo za primaoce socijalne pomoći u Njemačkoj

Bürgergeld je od 2023. bio osnovna novčana pomoć države za ljude koji mogu raditi, ali nemaju posao ili zarađuju premalo za život. Uz mjesečni iznos država im plaća i kiriju i grijanje. Prema pisanju njemačkih medija, pomoć prima pet miliona ljudi.

Bürgergeld nije isto što i Arbeitslosengeld, naknada za nezaposlene koju dobijaju oni koji su radili i plaćali doprinose za osiguranje od nezaposlenosti. Bürgergeld se ne zasniva na doprinosima, nego se dobija kada osoba nema dovoljno novca za život.

Pomoć isplaćuje Jobcentar, državni ured u svakom gradu ili okrugu koji vode Savezna agencija za rad i lokalna vlast. Jobcentar odobrava pomoć, poziva primaoce na razgovore i pomaže im da nađu posao.

Šta je uvedeno umjesto njega

Od 1. jula ta pomoć se zove Grundsicherungsgeld, što znači osnovna pomoć. Ko je već primao Bürgergeld, ne mora podnositi novi zahtjev. Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja (BMAS) navodi da se postojećim primaocima zbog same promjene naziva ništa ne mijenja.

Iznos je isti kao i prije: samac dobija 563 eura (1.101 KM) mjesečno. Promijenila su se pravila, i to uglavnom za one koji ne ispunjavaju obaveze prema Jobcentru.

Veće kazne odmah

Primalac pomoći mora tražiti posao i dokazivati da se prijavljuje na oglase. Ako Jobcentar ponudi posao, kurs ili prekvalifikaciju, mora ih prihvatiti ako za odbijanje nema opravdan razlog, npr. bolest.

Ko to ne radi, odmah gubi 30 posto pomoći na tri mjeseca. Za samca je to 169 eura (330 KM) manje svaki mjesec. Ranije je prva kazna bila 10 posto.

Jobcentar primaoce redovno poziva na razgovor, tzv. termin. Prvi propušteni termin bez opravdanja prolazi bez kazne, a za drugi se pomoć smanjuje za 30 posto na mjesec dana. Ko tri puta zaredom ne dođe, u krajnjem slučaju ostaje bez cijele pomoći, uključujući i kiriju.

Ko odbije konkretan posao koji mu je ponuđen, može ostati bez mjesečnog iznosa jedan do dva mjeseca. Kiriju mu tada Jobcentar plaća direktno stanodavcu. Kazna pogađa samo osobu koja je prekršila obavezu, ne i njenu djecu.

Manje dozvoljene ušteđevine

Pomoć dobija samo onaj ko nema dovoljno svog novca, pa Jobcentar provjerava i ušteđevinu, odnosno novac na računima i drugu imovinu. Ranije se u prvoj godini primanja pomoći ušteđevina do 40.000 eura (78.230 KM) nije gledala. Sada se provjerava od prvog dana, a dozvoljeni iznos zavisi od godina, navodi BMAS:

- Do 30 godina: 5.000 eura (9.779 KM)

- Do 40 godina: 10.000 eura (19.558 KM)

- Do 50 godina: 12.500 eura (24.448 KM)

- Preko 50 godina: 20.000 eura (39.117 KM).

Ko ima više od toga, prvo mora trošiti svoj novac.

Kirija i posao za roditelje

Svaki grad ili okrug određuje koliko kirija smije koštati da bi je Jobcentar platio u cijelosti. Ako je stan skuplji, Jobcentar od prvog dana plaća najviše 1,5 puta od tog iznosa. Za porodice s djecom postoje izuzeci.

Roditelji mogu biti upućeni na posao, kurs ili prekvalifikaciju kad dijete napuni 14 mjeseci, a ne tri godine kao do sada. To važi samo ako je dijete zbrinuto, recimo u vrtiću.