"Diplomatija vakcina"
50

Barronesa Arminka Helić: Rusija i Kina koriste pandemiju da ojačaju utjecaj na Balkanu

S. M.
Arminka Helić
Arminka Helić
U autorskom članku za britanski The Times, Arminka Helić, dala je svoj osvrt na trenutni problem pandemije i posljedice koje bi ona mogla ostaviti na odnose balkanskih zemalja i Zapada.

"Odrasla sam uz priče svojih roditelja o tome kako ih je Amerika spasila od gladi tokom Staljinove blokade Jugoslavije 1948. godine. Sovjetski savez pokušao je Jugoslaviju ekonomski iscrpiti, međutim intervenisao je tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država Truman. Američka humanitarna pomoć dopremana avionima bila je presudna da se namjere Sovjeta osujete.Taj dalekovidni čin velikodušnosti definisao je pogled cijele generacije na Sjedinjene Države i još uvijek se pamti. Amerika je za moje roditelje i za djecu poput mene bila sila dobra, svjetionik slobode, prijateljstva i velikodušnosti", piše Helić.

Ističe da se zemlje bivše Jugoslavije suočavaju sa novom krizom, usljed pandemije koronavirusa. Nastoje nabaviti dovoljne količine vakcina, ali osim malih količina, ništa značajnije u tom smislu nije postignuto. Izuzetak je Srbija koja je rano prihvatila rusku i kinesku vakcinu i već je vakcinisala 15 posto svoje populacije. Iz tog razloga ostale balkanske zemlje se okreću Rusiji i Kini, koje u tome vide priliku da ostvare svoje ciljeve i prošire utjecaj u regiji na štetu NATO-a, Evropske unije i Velike Britanije.

"Kina i Rusija koriste se 'diplomatijom vakcina', isporučujući više od 800 miliona doza širom svijeta kakao bi ojačale imidž i svoj položaj. Suprotno tome, lideri zemalja G7 na sastanku prošle sedmice nisu se složili oko toga trebaju li i kada dijeliti vakcine s drugima. Sama Velika Britanija trebala bi imati stotine miliona vakcina viška, međutim, sa Zapada nema mnogo znakova strateškog pristupa", naglašava Helić, te dodaje, da se time šalje poruka zemljama da pomoć mogu dobiti samo ako se obrate autokratijama, a ne demokratijama.

U nastavku ističe da se osim Srbije i Hrvatske, većina zemalja zapadnog Balkana, gotovo isključivo oslanja na COVAX mehanizam, koji je u potpunosti zakazao.

"Imamo resurse i kapacitete da podijelimo višak vakcina. Čvrsto vjerujem da bez obzira što bi većinu svog viška trebali posvetiti Covax-u, u isto vrijeme potrebno je koristiti sve ono što bi moglo biti dostupno da se suprostavimo ruskom i kineskom utjecaju", piše Helić.

Naglašava da je ovakav razvoj situacije izuzetno nepovoljan za Veliku Britaniju, jer omogućava Rusiji i Kini da ojačaju svoje pozicije i još više destabilizuju političke prilike u regionu. Helić smatra da ako na Balkanu postoji nestabilnost, cijela Evropa će osjetiti posljedice, te dodaje da demokratsko upravljanje i zdrave ekonomije u regiji u interesu su Velike Britanije.

"Slanje viška vakcina na Balkan demonstriralo bi vladama i stanovnicima regiona da od Zapad još uvijek mogu puno toga dobiti. Bio bi to snažan podsjetnik da demokratske zemlje čine njihove najznačajnije partnere, a ne Rusija i Kina. Naša vlada voli izjavljivati da smo napustili Evropsku uniju, ali ne i Evropu. Podržati zemlje potpu Bosne vakcinama bio bi savršen način da se pokaže istinitost ove izjave. Pokazalo bi se da ostajemo predani stabilnosti i sigurnosti širom kontinenta", u nastavku ističe Helić.

Na kraju zaključuje da bi uz veliki višak vakcina koje Velika Britanija posjeduje, lako bilo osigurati dovoljne količine za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju i time bi Britanija trajno ojačala veze sa balkanskim narodima.

Baronesa Arminka Helić zasigurno je jedna od najuspješnijih i najutjecajnijih Bosanki današnjice. Helić je rođena 1968. godine u Gračanici, a tokom rata izbjegla je u Englesku, gdje je završila niz prestižnih škola i univerziteta i počela raditi kao savjetnica bivšeg ministra vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Williama Haguea.

Helić slovi za jednog od najvećih stručnjaka u Britaniji za vanjsku politiku i članica je Konzervativne stranke Velike Britanije. Britanska kraljica dodijelila joj je titulu baronese i od 2014. godine je članica Doma lordova.