Aida Hadžialić: Sarajevo je jako blizu Štokholma, samo treba probiti neke mentalne barijere

Švdeska je imala isti cilj kao i druge države – ograničiti širenje koronavirusa. Prije svega je cilj bio zaštiti starije i bolesne ljude. Bez obzira na različite komentare ovog modela, pratila se nauka, a manje više su sve političke opcije u Švedskoj podržale taj model. Zna se da će biti formirana državna komisija koja će evaluirati sve što je poduzeto, da bi se iz toga moglo naučiti nešto za budućnost.

Koliko se promijenio Vaš život ovih mjeseci? Švedska je imala i još uvijek ima dosta ograničenja po pitanju kretanja, posebno između različitih dijelova Švedske. Iako smo imali malo slobodniji pristup nego druge države, ja sam kao i brojni drugi radila od kuće i dalje to ide tim smjerom. Pratimo upute nadležnih.

Kako sada komentarišete Vaš ministarski mandat te grešku koja ga je prijevremena okončala? Kako je proživjeti sve to? Ja sam radila svoj posao dobro, mnogi su to tao ocjenjivali. Jednom sam napravila pogrešnu procjenu koja je imala veze s različitim zakonima u Švedskoj i Danskoj. I tih pet minuta napravilo je veliki utjecaj na moj život. Ali šta je tu je, ja sam odmah preuzela odgovornost za svoje poteze. Mislim da političari trebaju tako da se postave jer oni trebaju biti uzor u društvu. Ovdje je to tako i treba da bude i u Bosni i Hercegovini.

Na koji ste način povezani s prvom domovinom te koliko je politički aktivna bosanska zajednica u Švedskoj? U Švedskoj živi mnogo ljudi s korijenima iz Bosne i Hercegovine. Ovdje se to cijeni, BiH ima veliko kulturno i historijsko blago, ali ja vjerujem i veliku budućnost za koju se trebamo zalagati. Švedska je veliki saveznik BiH to je pokazano dosta puta kroz investicije, ekonomsku i političku podršku, tako će i dalje biti. Postoji veliki potencijal za ekonomsku saradnju, obostrano. Mislim da BiH ima veliki potencijal za izvoz roba i usluga prema švedskom tržištu. Posebno je to iskazano u IT sektoru i tu već ima jedna jaka linija koja bi se još mnogla pojačati.

Od Sarajeva do Štokholma je dva i po sata leta avionom, to je jako blizu i Bosna i Hecregovina, na neki način, sama to sebi treba da prizna, taj svoj evropski status. Taj potencijal je jako inspirativan, treba se fokusirati na privredu, stvaranje novih vrijednosti, stvaranje novih šansi, digitalizaciju. Švedska je odličan primjer jer je ona u globalnim okvirima važan igrač zbog toga, iako mala zemlja od desetak miliona stanovnika, a ipak ekonomska sila.

Ovdje se najviše ulaže u ljude, edukaciju, kako bi svaki građanin mogao stvarati i jačati švedsku ekonomiju. Na kraju krajeva sve se svodi na ekonomiju.

Koliko dijaspora može pomoći razvoju Bosne i Hercegovine, posebno, kako u ovom periodu zatvorenih granica i ekonomske krize održate veze između naših ljudi širom svijeta i njihove matice? Opet je digitalizacija važan instrumet po pitanju dialoga, razmjene znanja i uspostavljanja veza. BiH ima veliku priliku u grandji digitalne ekonomije. Sarajevo se pokazalo u odličnom svjetlu jer mnoge švedske kompanije imaju važne saradnike u glavnom gradu BiH. To treba jačati, Švedska to može dodatno snažiti, ali je važno dal ljudi iz BiH prepoznaju da postoji velika prilika i izvozu prije svega bosanskog znanja i usluga prema međunarodnim tržištima.

Važno je promijeniti perspektivu i početi razmišljati globalno i digitalno, to je ključno za budućnost Bosne i Hercegovine, po mom mišljenju. Švedska i Štokholm imaju dosta znanja u tom segmetnu i to znanje je lako transportovati. Rado bih pomogla kolegama iz bh. ekonomije i politike da razmijenim znanja i iskustva.

Važno je da politika stvari predispozicije kroz stvaranje sistema i strukture za jačanje privrede, kroz digitalizaciju koju stalno ponavljam. Sarajevo je tako blizu drugim evropskim glavnim gradovima, čini mi se da je potrebno samo probiti neku mentalnu barijeru jer geografski, kulturno i po pitanju znanja Sarajevo i Štokholm su blizu. Treba se kolektivno ubjediti i uvjeriti da je budućnost evropska.