Posjetili smo gradilište Univerzitetske biblioteke u Sarajevu: Postaje srce Kampusa i radit će u tri smjene

Izgradnja ove biblioteke koja je smještena u istočnom dijelu Kampusa započela je 2023. godine, a očekuje se da će svoja vrata studentima u punom kapacitetu otvoriti sredinom naredne godine.

Riječ je o trenutno jedinom namjenski projektovanom objektu za biblioteku u BiH (izuzev Gazi Husrev-begove biblioteke).

Objekat je vertikalno strukturiran kroz pet etaža (dvije podzemne i tri nadzemne).

Šta će sve sadržavati nova biblioteka?

Iako radovi u unutrašnjosti još traju, projektom je definisano da će objekat obuhvatati savremene čitaonice, multimedijalne sale, digitalne arhive te prostore za konferencije i istraživački rad.

Korisnicima će na raspolaganju biti između 658 i 664 mjesta.

Prostor je osmišljen tako da sale za grupni rad budu odvojene, omogućavajući studentima zajedničko učenje i diskusiju bez ometanja onih kojima je potrebna potpuna tišina.

Amfiteatar se nalazi u podzemnim etažama i bit će idealan prostor za različite univerzitetske, ali i društvene događaje u gradu.

Posjetili smo i minus jedan etažu u kojoj će se nalaziti trezor u kojem će se čuvati rijetka i vrijedna bibliotečka građa, a u planu je i njena potpuna digitalizacija kako bi bila dostupna istraživačima širom svijeta.

Prizemlje predstavlja glavno ulazno i društveno čvorište objekta. U prizemlju se nalaze prostrani ulazni hol s recepcijom, garderoba, prostori za akademske i kulturne manifestacije, sala za predavanja, izložbeni prostor te posebni prostori za odmor i drugi prateći prostori.

Prvi i drugi sprat su projektovani kao tihe zone za učenje i istraživanje s prostranim i vrhunski osvijetljenim čitaonicama, s manjim dijelom rezervisanim za kancelarijski prostor.

Fokus je stavljen na pristup online bazama podataka. U sklopu biblioteke nalazit će se i prostorije Univerzitetskog teleinformatičkog centra (UTIC), koji upravlja bazama podataka i zadužen je za državnu .ba domenu.

Prof. dr. Dženana Husremović, prorektorica za nastavu i studentska pitanja na UNSA, ističe da će se otvaranje objekta odvijati u fazama.

"U septembru očekujemo tzv. 'soft opening', kada će biti uklonjene skele i završena fasada. Već s ljetnim semestrom očekujemo da će studenti moći koristiti biblioteku, dok potpuni završetak svih radova i rad u punom kapacitetu planiramo do kraja ljetnog semestra", navodi Husremović.

Ona naglašava da je fokus bio na kreiranju otvorenog prostora za studente ("open space"), s minimalnim brojem kancelarija.

"Ovo je biblioteka koja se pravi za njih. Planirano je da na početku radi u dvije, a kasnije i tri smjene. Vrlo brzo očekujemo i završetak digitalnog identiteta, što znači da će naši studenti imati digitalne kartice i indekse na osnovu kojih će boraviti ovdje. Ovo treba postati njihova druga kuća i srce Kampusa koje će pokazati kako Sarajevo izgleda kao pravi univerzitetski grad", poručila je prorektorica Husremović.

Prvi robotski skener u BiH

Vizija menadžmenta je da ova institucija postane prepoznatljivi centar kulturnog, naučnog i društvenog života Bosne i Hercegovine, a njena vrata bit će otvorena za sve građane i istraživače, a ne samo za akademsku zajednicu.

Magistrica Nadina Grebović-Lendo, direktorica biblioteke UNSA, pojašnjava kapacitete fondova:

"U zatvorenim spremištima planiran je kapacitet do 709.000 bibliotečkih jedinica, dok će u otvorenom pristupu u čitaonicama biti oko 53.000 jedinica. Trenutni bibliotečki sistem UNSA-e okuplja 28 zasebnih biblioteka koje imaju oko pola miliona građe. One neće nužno biti izmještene, jer nam je cilj napraviti uvezan i prohodan sistem."

Direktorica je otkrila i jednu veliku tehnološku novost koja stiže u Sarajevo.

"Ugrađuju se najsavremenije specijalizovane police za uštedu prostora (kompaktusi) obezbjeđene sredstvima Federalnog ministarstva kulture i sporta. Trenutno nabavljamo prvi robot skener u Bosni i Hercegovini, uz pomoć Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Vlade Kantona Sarajevo, koji će značajno ubrzati proces digitalizacije", istakla je Grebović-Lendo.

S obzirom na veličinu projekta, finansijski status biblioteke regulisan je budžetom, a već se planiraju sredstva i zapošljavanje novog kadra za naredni period.

Prof. dr. Benina Veledar, prorektorica za finansije UNSA, objasnila je kako je zatvorena finansijska konstrukcija ovog milionskog projekta:

"Zahvalni smo Kraljevini Saudijskoj Arabiji, koja je obezbijedila više od 90 posto grant sredstava za izgradnju biblioteke putem Saudijskog fonda za razvoj, dok se za ostatak obavezala Vlada Kantona Sarajevo. Pored toga, Federalno ministarstvo kulture i sporta podržalo je naš projekat sa 800.000 KM, koje su usmjerene upravo za ugradnju unutrašnjih kompaktusa (specijalizovanih polica). Već u nacrtu budžeta za narednu godinu planiramo dodatna sredstva kako bismo pokrili troškove održavanja i novih zaposlenika."

Autor idejnog projekta je Adnan Pašić, a posebno nam je istaknuto kako se krovna ploha sastoji iz sedam piramidalnih krovova sa sedam svjetlarnika, nazvanih po planinama u Bosni i Hercegovini, koji omogućavaju optimalno prirodno osvjetljenje kroz unutrašnjost objekta.

Ispod krova, ovješena je zatalasana drvena tavanica koja kreira senzaciju otvorenog neba i oblaka.