Zijad Krnjić: U Federaciji imamo stabilan sistem, neće biti rasta broja penzionera
Naglašava da će se kasnije tokom godine vidjeti da li će biti uslova za rast primanja penzionera.
On također kaže da je novim zakonom zaustavljen rast broja penzionera te da bi on trebao stagnirati na trenutnom nivou u narednom periodu. Da li će doći do uslova za rast penzija, zavisit će od ekonomskih kretanja.
"Prethodna godina je bila veoma turbulentna u državi i globalno i bilo je određenih rizika u smislu finansijskog održanja sistema, pogotovo na početku kada se desio lockdown. Međutim, kombinacijom mjera Vlade FBiH - koja je za jedan dio poslodavaca uplatila doprinose - i žilavošću poslodavaca, nije se desilo neko veće smanjenje broja radnika", kazao nam je Krnjić.
Kako ističe, isplata bruto plata, kao osnovni parametar, išla je prilično normalno. Od doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje je u 2020. godini prikupljeno 99,5 posto u odnosu na 2019. Pad je, dakle, bio samo 0,5 posto ili desetak miliona KM na dvije milijarde, koliko su doprinosi za PIO, naglašava naš sagovornik.
Zahvaljujući takvom razvoju događaja finansijska stabilnost je bila sasvim zadovoljavajuća i sve su penzije ljetos čak usklađene (povećane)
"Mi nemamo nikakvu finansijsku dubiozu, ulazimo u 2021. godinu potpuno stabilni. Možemo reći da su se stvari u ovako teškim vremenima razriješile na najbolji mogući način", naglasio je naš sagovornik.
Zanimalo nas je koliko je na stabilnost Zavoda PIO utjecao prelazak na trezorsko poslovanje. Naime, od prošle godine sve penzije se isplaćuju iz budžeta FBiH, u koji se slijevaju i prihodi od doprinosa.
Krnjić kaže da to nema nekog bitnog značaja. Isplata preko trezora, navodi, je čisto tehničko pitanje, odnosno način kretanja novca. Od suštinske važnosti su zaposlenost i likvidnost privrede, odnosno da se uplaćuju doprinosi.
"U prethodnoj godini iz poreznih prihoda budžet nije bio posebno opterećen, s obzirom na to da smo im prenijeli 40 miliona KM rezerve, desetak ili 20 miliona su možda morali zahvatiti iz poreznih prihoda, što je praktično nebitan iznos. Osnov za stabilnost sistema i dalje su doprinosi za PIO, a budžet je samo način na koji se vrši isplata”, pojašnjava Krnjić.
Sistem je stabilan i najvažnije je da je odgovarajući broj zaposlenih te da se plaćaju doprinosi
"Globalna ekonomija je u problemu, šta će biti - vidjet ćemo. Procjene su da će se oporavak desiti kada se smiri pandemija. Naš privatni sektor je pokazao priličnu žilavost. U 2021. ulazimo s realnim šansama da se preokrene trend, da dođe do rasta zaposlenosti i ekonomije i da stabilnost penzionog sistema bude još bolja", dodaje direktor Zavoda PIO.
Naglašava da je novi zakon o PIO-u veoma kvalitetno rekonstruirao sistem i na srednji i dugi rok te da je definirano usklađivanje penzija u skladu s indeksom potrošačkih cijena, odnosno inflacije na malo, i BDP-a. S obzirom na pandemiju, i jedno i drugo će sada vjerovatno biti u minusu.
"Međutim zakon ne poznaje mogućnost smanjivanja, odnosno negativnog usklađivanja. Penzije se usklađuju sa zbirom BDP-a i inflacijom na malo, a i jedno i drugo će biti u minusu. No, smanjenja penzija neće biti, tako je zakonom propisano", dodao je Krnjić.
Upitali smo ga hoće li ove godine tražiti povećanje penzija.
"Vidjet ćemo kako će se ekonomija kretati u 2021. U ovom momentu nije moguće o tome govoriti, bilo bi to nagađanje. Negdje tamo u drugom kvartalu bit će jasnija situacija pa ćemo vidjeti šta se može uraditi u smislu eventualnog usklađivanja prema gore", pojasnio je.
Inače, iako su iz Vlade FBiH tvrdili da su zaustavili rast broja penzionera, on je u 2020. ipak porastao za oko 4.000. Krnjić kaže da je to tačno, ali da neće biti daljnjeg rasta. "Novi zakon o PIO-u je zaustavio trend rasta broja penzionera. Međutim, mi smo tim zakonom obuhvatili dvije kategorije koje su jednokratno povećale broj penzionera. To su udovice šehida, njih je skoro dvije hiljade. One su uvedene u prava, ali je to njihov konačan broj. Osim toga, spuštena je granica staža sa 20 na 15 godina staža osiguranja, tako da se tu našlo nekoliko hiljada ljudi. I njih je više do tri hiljade ušlo u prava i to je konačan broj. U narednom periodu neće biti rasta broja penzionera. Taj broj će stajati jedan duži period na ovom nivou. To znači i da će se visina penzija, ako dođe do razvoja ekonomije i rasta prihoda, moći povećavati", zaključuje Krnjić.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
