Trumpovo otpuštanje Boltona udarac balkanskim krojačima novih granica
Bolton je tako prošle jeseni u Kijevu kazao kako je politika SAD-a takva da ako dvije strane mogu postići dogovor između sebe da bi onda to rješenje bilo prihvatljivo i za američku diplomaciju.
"Ne bismo mu stali na put i mislim da se niko u Europi neće suprotstaviti ako dvije strane u sporu postignu obostrano zadovoljavajuće rješenje", kazao je tom prilikom jasno aludirajući na kosovsko pitanje i ideje da se teritorije sa sjevera Kosova zamjene za područje Preševske doline na jugu Srbije.
U međunarodnim političkim krugovima Boltona se značajno određivalo i zbog njegove odluke iz 2008. godine kad se suprostavio jednostaranom proglašenju nezavisnosti Kosova.
Boltonova stajališta uvelike su odstupala javno proklamovanih politika zapadnih sila posljednjih decenija koje su odavno odbacivale mogućnost promjene granica na Balkanu, vjerujući da bi to taj put motivisao i druge naroda što bi u konačnici moglo dovesti do etnički motivisanih nasilja i ratova nalik onim u devedesetima.
Mnogi za sigurno uzimaju da bi teritorijalna prekrajanja na sjeveru Kosova motivisala Albance u Makedonije, ali donijela i neke nove poticaje za secesionističke politike u našoj zemlji.
Odlazak sa scene najvećeg zagovornika takvih procesa sigurno se neće svidjeti srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji je baš u Boltonu pronalazio najvećeg saveznika za svoj način rješavanja kosovskog problema, ali ni Miloradu Dodiku, kao ni stalnim zagovornicima federalizacije ili formiranja trećeg hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini.
