Premijer BPK Goražde traži hitno uključivanje Vlade FBIH u procjenu rizika izgradnje HE "Buk Bijela"

Zahtjev će biti upućen i nadležnim institucijama u Republici Srpskoj, kao i komisiji koja do 7. marta organizira javne rasprave o Nacrtu studije uticaja na životnu sredinu za HE "Buk Bijela".

U dopisu se navodi da nevladine organizacije, kao i brojni stručnjaci iz različitih oblasti izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih posljedica projekta. Posebno upozoravaju da bi, uz činjenicu da još uvijek nije donesen Zakon o državnoj imovini, te zbog brojnih uočenih nedorečenosti u Studiji, najteže posljedice mogle pogoditi Bosansko-podrinjski kanton, a naročito Goražde.

Iz sadržaja Studije, navodi se, mogu se uočiti značajni negativni uticaji, kako uzvodno od planirane brane, tako i nizvodno niz rijeku Drinu, zahvatajući veliki dio njenog toka na teritoriji BPK. Posebno je istaknut hidrološki aspekt, odnosno pojava i intenzitet plavnih talasa u uslovima visokih vodostaja.

Premijer Čeljo objašnjava da su u Studiji analizirana prirodna stanja prosječnih vodostaja, koja su u prošlosti bila relativno uravnotežena, ali da je izgradnjom HE "Piva" u Crnoj Gori prirodni režim izmijenjen zbog njenog vršnog režima rada.

Prema podacima iz Studije, rad jednog agregata HE "Piva" podiže vodostaj za 120 centimetara, dok rad drugog i trećeg agregata može povećati nivo vode za 191, odnosno 245 centimetara.

"Stanovnici BPK, posebno ribari i lokalno stanovništvo uz obale Drine, svakodnevno su svjedoci ovih vještačkih plavnih talasa. Ukoliko se tim oscilacijama pridruže i dodatni talasi nastali radom HE "Buk Bijela", njihov kumulativni efekat bi, prema podacima iz Studije, mogao dovesti do dodatnog povećanja vodostaja za približno 66 centimetara, što predstavlja ozbiljan rizik za nizvodna područja", navodi se u dopisu.

Posebno zabrinjava činjenica da u Studiji nisu izvršene analize scenarija vrlo visokih vodostaja, uz obrazloženje da ne postoje adekvatni ulazni hidrološki podaci. Takav pristup, smatra Vlada BPK, ostavlja otvorenim pitanje spremnosti sistema na ekstremne hidrološke događaje.

Dodatni problem predstavlja i geografski položaj Goražda, grad se nalazi nizvodno od potencijalnog kumulativnog uticaja vršnog rada HE "Piva" i planirane HE "Buk Bijela", a istovremeno uzvodno od akumulacije HE Višegrad.

U uslovima visokih vodostaja, akumulacija HE Višegrad formira plavne retardacije koje usporavaju oticanje velikih voda kroz korito Drine, stvarajući efekat "usporenog pražnjenja" i povećavajući rizik od izlijevanja rijeke i plavljenja urbanih zona.

Premijer Čeljo podsjeća i na poplave koje su pogodile Goražde 2010. i 2014. godine, kada je pričinjena značajna materijalna šteta i ugrožena sigurnost stanovništva.

Iz Vlade BPK poručuju da se ovakvi rizici ne smiju zanemariti bez uspostavljanja sveobuhvatnog, integriranog i kontinuiranog hidrometeorološkog monitoringa, koji bi omogućio pravovremeno upozoravanje na ekstremne meteorološke i hidrološke događaje.

Naglašavaju i da, osim hidroloških, postoje i drugi potencijalni negativni uticaji izgradnje HE "Buk Bijela", ekološki, geomorfološki, društveno-ekonomski i pravni, koji zahtijevaju detaljnu i nepristrasnu interdisciplinarnu analizu.

"Smatramo neophodnim da se Vlada FBiH aktivno uključi u sagledavanje svih relevantnih činjenica i mogućih posljedica projekta te da, u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti, preduzme mjere radi zaštite interesa građana Bosansko-podrinjskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine u cjelini", zaključuje premijer BPK.