Predstavnički dom PSBiH usvojio prijedlog budžeta za 2025. godinu, na potezu Dom naroda
Za je glasao 21 zastupnik, protiv je bilo sedam, dok je 12 bilo suzdržanih. Usvajanju je prethodila kraća parlamentarna rasprava.
Sabina Ćudić iz Naše stranke poručila je da takmičenje u tome "ko može biti veći Dodik nakon Dodika" ne vodi nikuda.
"Glavna zamjerka opozicije iz entiteta RS jeste povećanje budžeta za 200 miliona KM, kao i prigovor na uvećana sredstva za Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice", kazala je Ćudić.
Mira Pekić, predsjedavajuća Kluba PDP–SDS–Za pravdu i red, navela je da uvećanje od osam miliona KM za pomenuto ministarstvo nije bilo naznačeno na početku procedure.
Za hitnu proceduru glasali su zastupnici SDP-a, DF-a, HDZ-a i SNSD-a, dok su SDA zastupnici bili suzdržani.
Predrag Kojović iz Naše stranke podsjetio je da su opozicioni zastupnici iz RS ranije glasali za amandmane SNSD-a, da bi potom glasali protiv samog budžeta.
Protiv hitne procedure glasali su zastupnici iz opozicije u RS-u, Narod i pravda, Naša stranka te Klub nezavisnih zastupnika.
Ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić, izjavio je da ne postoji zakonski osnov da tzv. kulturne institucije budu direktni korisnici budžetskih sredstava, pozivajući političke aktere koji se pozivaju na odluke visokog predstavnika da "čitaju dokumente do kraja".
"Postoji potpuna sloboda korištenja grantova, uključujući i za kulturne institucije. Zašto 'tzv.' kulturne institucije? Zato što je Predsjedništvo BiH taj termin koristilo u svojim zaključcima. Ne postoji nikakva zabrana da se prijave za grantove", rekao je Amidžić.
Dodao je da je poznat "stav srpskih predstavnika" o legitimitetu visokog predstavnika Christiana Schmidta, ali i naglasio da Schmidtova odluka jasno navodi da kulturne institucije ne mogu biti korisnici budžeta bez statusa budžetskog korisnika.
"U članu 6 ili 7 te odluke jasno stoji da kulturne institucije ne mogu biti budžetski korisnici dok ne prođu parlamentarnu proceduru. To je precizno definisano i članom 3a Zakona o finansiranju institucija BiH te članom 3 Zakona o upravi", rekao je.
Govoreći o prijedlozima da BHRT postane direktni budžetski korisnik, Amidžić je naglasio da takva rješenja nisu u skladu sa zakonom.
"To nije u skladu sa Zakonom o BHRT-u niti sa Zakonom o sistemu državne pomoći. Preuzeli smo obavezu usklađivanja s pozitivnim evropskim praksama. BHRT jeste ranije dobijao sredstva, ali isključivo namjenska, koja je dodjeljivala Regulatorna agencija za komunikacije nakon viška prihoda", pojasnio je.
Potvrdio je da budžetom za 2025. godinu predviđeno 36 miliona KM za jednokratnu isplatu zaposlenima u institucijama BiH.
Podsjetio je da je budžet dobio jednoglasnu podršku u Vijeću ministara, uz napomenu da ministar komunikacija i prometa Edin Forto nije podržao sve zaključke, ali jeste one koji se odnose na isplate zaposlenima.
Budžet za 2025. godinu iznosi 1,5 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 16 posto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu, a u parlamentarnu proceduru ga je uputilo Predsjedništvo BiH.
