Izbori 2022
625

Osvrt na izbore 2018.: Sarajevo glasalo za Komšića, srednja Bosna za Džaferovića, a Tuzla za Bećirovića

F. H.
Foto: Klix.ba
Foto: Klix.ba
U borbu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka kao dva najizglednija kandidata ušli su predsjednik SDA, Bakir Izetbegović i Denis Bećriović kandidat SDP-a uz podršku još deset stranka.

Na Općim izborima 2018. godine kao najveći broj glasova za člana Predsjedništva iz Federacije BiH dobio je kandidat za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić osvojivši 225.500 glasova. Drugoplasirani Dragan Čović je imao 154.819 glasova.

Kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda Bošnjaka izabran je kandidat SDA, Šefik Džaferović dobivši 212.851 glas. Denis Bećirović je kao kandidat SDP-a dobio 194.688 glasova, Fahrudin Radončić, lider SBB-a, 75.210 glasova, Mirsad Hadžikadić 58.555 glasova, Senad Šepić 29.922 glasa i Jerlagić Amer 9.665 glasova.

Iako Bakir Izetbegović zbog zakonskog ograničenja o maksimalno dva uzastopna mandata nije bio kandidat na izborima 2018. godine, rezultati Šefika Džaferovića ukazuju koje su općine utvrde SDA-a i gdje se može nadati dobrim rezultatima. U SDA se vjerovatno nadaju da će na osnovnom nivou Izetbegović ponoviti glasove koje je osvojio Džaferović, a da će zatim na osnovu toga što je predsjednik stranke i svoje porodično ime povući dodatni broj glasova.

Ilustracija: H.J
Ilustracija: H.J

Bećirović se može nadati da će svoj rezultat na izborima poboljšati zahvaljujući podršci stranaka koje su 2018. godine ili imale svoje kandidate ili podržali neke druge, a sada su dali podršku njegovoj kandidaturi.

Slučaj Zenica

Od gradova koji su sjedište kantona, Šefik Džaferović je odličan rezultat ostvario u Zenici gdje je dobio 12.566 glasova ili 24,82 posto, a Željko Komšić je dobio 12.283 ili 24,26 posto glasova dok je Denis Bećirović u Zenici bio četvrti po broju glasova i osvojio tek 13,37 posto ili 6.768. Zenica je ipak zanimljiva iz razloga što je Senad Šepić oko trećine svih svojih glasova i to čak 9.305 ili 18,38 posto dobio u Zenici.

Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović je tada bio Šepićev stranački kolega što je imalo veliku ulogu na rezultate glasanja. Za izbore 2022., Kasumović je dao podršku Denisu Bećiroviću te je čak poručio da će podnijeti ostavku na funkciju gradonačelnika ako Bećirović ne pobjedi na izborima. Uz podršku Kasumovića, Zenica je jedan od gradova gdje se Bećirović može nadati boljem rezultatu nego 2018. godine.

Zanimljivo je da u zeničkoj regiji, u Zavidovićima koje su rodno mjesto Šefika Džaferovića bolji rezultat od njega je ostvario Bećirović. Džaferović je osvojio 4.615 glasova, a Bećirović 4.657.

Ukupno gledajući u četiri općine u Zeničko-dobojskom kantonu najbolji rezultat je ostvario Denis Bećirović i to u Tešnju, Zavidovićima, Maglaju i Doboj-Jugu. U po tri općine kandidati sa najviše glasova su bili Šefik Džaferović i Željko Komšić. Džaferović je najviše glasova imao u Zenici, Kaknju i Olovu, a Komšić u Visokom, Brezi i Varešu. Dragan Čović je imao najviše glasova u Žepču i Usori.

Uporišta SDA

Najveći broj glasova u Mostaru je dobio Dragan Čović 19.211 glasova, drugi po broju glasova bio je Željko Komšić sa 9.405 glasova. Za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, u Mostaru je Šefik Džaferović ostvario osjetno bolji rezultat u odnosu na Denisa Bećirovića. Džaferović je dobio povjerenje 7.706 građana Mostara, a Bećirović 3.133 glasa.

Od mjesta gdje su kandidati za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka u Hercegovini dobili značajniji broj glasova, Džaferović je dominirao u Konjicu i Stocu, dok je u Jablanici Bećirović dobio više glasova. U oba ova mjesta Komšić je bio treći kandidat po broju glasova

Veliku razliku u broju glasova Džaferović je ostvario u centru Srednjobosanskog kantona, Travniku, gdje je dobio 32,54 posto ili 7.795 glasova, a Bećirović 3.339 ili 13,94 posto glasova. Čović je u Travniku dobio 4.516 glasova, a Komšić 3.933.

U svim ostalim općinama Srednjobosanskog kantona, Šefik Džaferović je osvojio više glasova nego Denis Bećirović 2018. godine, osim u Dobretićima gdje nijedan nisu dobili glasove.

Bosanska Krajina

U Unsko-sanskom kantonu, glasovi za člana predsjedništva iz reda Bošnjaka su bili prilično ujednačeno raspoređeni između Džaferovića i Bećirovića. U Bihaću je Bećirović osvojio 4.894 glasa, a Džaferović 4.614. Najviše glasova u Bihaću dobio je Željko Komšić 6.075 glasa. U najvećem gradu kantona Cazinu, Bećirović je također ostvario bolji rezultat od Džaferović dobivši 6.805 glas, a Džaferović 5.879.

U USK-a Džaferović je bolji rezultat od Bećirovića ostvario u Bužimu, Velikoj Kladuši, Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu dok je veće povjerenje birača Bećirović imao u Ključu. Od općina u Unsko-sanskom kantonu, Željko Komšić je kao kandidat sa najviše glasova osim Bihaća završio i u Bosanskoj Krupi.

Tuzlanska regija

Uporište Denisa Bećirovića na izborima 2018. godine je nimalo iznenađujuće bila Tuzla. U Tuzli je Bećirović dobio 15.859 glasova ili 32,23 posto, dok je Džaferović imao oko 10.000 glasova manje u odnosu na Bećirovića dobivši 5.217 ili 10,60 posto glasova. Komšić je u Tuzli imao 13.576 glasova ili 27,59 posto.

Odličan rezultat je Bećirović ostvario i Lukavcu dobivši 41,20 posto ili 8.444 glasa, dok je Džaferović imao 3.764 ili 13,94 posto glasova. U Lukavcu je Željko Komšić imao 4.685 ili 22,86 posto glasova. Bećirović je bolji rezultat u odnosu na Džaferovića ostvario i u Gračanici, Gradačcu, Srebreniku, Kalesiji i Kladnju.

Džaferović je u ovoj regiji dominirao u Teočaku gdje je osvojio 1477 ili 51,25 posto glasova, te Čeliću gdje je osvojio 2.042 glasa, a Bećirović 480. Džaferović je imao više glasova i u Živinicama, Sapni i Doboj-istoku.

Željko Komšić je kao kandidat sa najviše glasova završio u Kladnju i Srebreniku.

Slično kao u Zenici, zanimljivo će biti posmatrati rezultate u Banovićima. Na izborima 2018. godine najbolji rezultat u Banovićima je ostvario Fahrudin Radončić dobivši 7.193 glasa ili 47,69 posto. Bećirović je dobio tada 2.695 glasova, a Džaferović 2.500 glasova. Radončića je na izborima podržao tadašnji predsjednik Partije demokratske akcije, Mirsad Kukić. Za člana Predsjedništva BiH 2022. godine, PDA i SBB su podržali Denisa Bećirovića.

Dvije priče u Kantonu Sarajevo

Na području četiri sarajevske gradske općine Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo i Novi Grad, ubjedljivo najbolje rezultate od svih kandidata ostvario je Željko Komšić. Komšić je u svakoj od ovoj općina dobio više od 30 posto glasova. U Centru je Komšić dobio 10.205 glasova, u Novom Gradu 18.478 glasova, u Starom Gradu 6.954 i u Novom Sarajevu 11.691 glas. Komšić je najveći broj glasova osvojio i na Ilidži i to 29,35 posto i Vogošća 30,42 posto glasova.

U četiri gradske općine Sarajeva, Bećirović je dobio veći broj glasova u odnosu na Džaferovića. Tako je u Centru Bećirović imao 5.757, a Džaferović 4.330 glasova, u Novom Gradu Bećirović je dobio 11.602 glasa, a Džaferović 11.052. U odnosu na Džaferovića, Bećirović je imao više glasova i u Starom Gradu gdje je dobio 3.832, a Džaferović 3.370. Građani Novog Sarajeva su također pri biranju člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka imali veće povjerenje u Bećirovića i dali mu 6.309 glasova, a Džaferoviću 4.665 glasova.

Dijametralno suprotna situacija je bila u drugim općinama u Kantonu Sarajevo. Džaferović je imao više glasova od Bećirovića dobio u Ilijašu, Ilidži, Vogošći, Hadžićima i Trnovu.

Zbirno od devet izbornih jedinica u Kantonu Sarajevo najveći broj glasova u čak sedam dobio je Željko Komšić, a Džaferović je pobjedio u dvije izborne jedinice. Ipak, u svim gradskim općinama Bećirović je dobio više glasova od Džaferovića.

Ukupno gledajući, Bećirović je najveću razliku u odnosu na Džaferovića prije četiri godine napravio u mjestima tuzlanske regije Tuzli i Lukavcu, dok je Srednobosanski kanton bio snažno uporište SDA. Zanimljivo će biti posmatrati da li će stranačko članstvo na lokalnom nivou u Zenici i Banovićima pokazati jednaku stranačku disciplinu kao prije četiri godine.