Brzina širenja epidemije morbila iz Istočnog Sarajeva zavisi od stepena kolektivnog imuniteta
Institutu za javno zdravstvo RS početkom marta su prijavljena dva pacijenta iz Vlasenice i Istočnog Sarajeva, a analizom tri uzroka koja su 13. marta dostavljena iz bolnice Kasindo, utvrđeno je da su još tri pacijenta zaražena virusom morbila. Riječ je o dvogodišnjem djetetu te osobama u dobi od 25 i 26 godina.
"Za proglašenje epidemije nije važan broj oboljelih koliko je važna njihova povezanost i zajednički izvor. Dva povezana slučaja izazivaju sumnju, treći je već razlog za proglašenje epidemije. Mi smo stalno u opasnosti od epidemije. Imali smo dvije velike epidemije 2005. i 2014. godine kada su bile hiljade oboljelih, a to je posljedica nevakcinisanja. Koliko brzo će se virus širiti iz Istočnog Sarajeva zavisi od kolektivnog imuniteta, koliko su osobe u okruženju osjetljive na infekciju, da li su imune, bilo da su preležale bolest ili da su vakcinisane. Što je populacija osjetljivija na infekciju ona se brže širi", kazala je profesorica Hukić.
Virus u organizam ulazi preko disajnih puteva, kapljičnim putem iz nosa, usta ili grla zaražene osobe, a nakon 7-14 dana od izloženosti virusu dolazi do pojave prvih simptoma.
"Simptomi mogu biti u vidu povišene temperature, malaksalosti, gubitka apetita te simptoma kao što su hunjavica, kašalj i grlobolja. Nerijetko se javlja i upala očne spojnice (konjunktivitis), a u krvnoj slici karakterističan je smanjen broj leukocita. Tek četvrtog ili petog dana bolesti dolazi do pojave karakterističnog osipa, što je svojstveno upravo za ospice. On se tipično pojavljuje prvo iza ušiju i na čelu, a tokom sljedeća dva ili tri dana zahvata redom lice, vrat, trup i ekstremitete. Osip je pjegast, sitan i crven, po njegovom izbijanju temperatura se obično spušta na normalu. U uvodnom stadiju bolesti specifična je pojava Koplikovog enantema (crvena mrlja kao sočivo) koji se javlja i prije osipa. U osipnom stadiju javlja se serozna sekrecija iz nosa i očiju, što se u medicini zove 'plačna maska', što je, također, specifično za morbile. Osip nestaje istim redom kojim se i pojavio. Nakon povlačenja osipa, ostaju mrlje koje se perutaju", objašnjavaju iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Profesorica Hukić ističe da komplikacije mogu biti veoma ozbiljne te da su češće kod odraslih osoba, ali da to ne znači da se one ne mogu desiti i kod djece.
"Mogu se javiti ozbiljne komplikacije poput encefalitisa, upale pluća ili panencefalitisa koji je neizliječiv i završava smrću", tvrdi profesorica Hukić.
Jedina i najefikasnija mjera je vakcinacija MRP vakcinom. Obuhvat vakcinacijom protiv morbila, rubeole i zaušnjaka u RS-u je 2015. godine iznosio 83 posto, a godinu ranije 88 posto. U 2016. godini obuhvat u FBiH je bio 63,5 posto za prvu dozu vakcina. Oboljela osoba u osjetljivoj sredini u prosjeku zarazi od 12 do 18 osoba, a za sprečavanje epidemija potrebno je da kolektivni imunitet bude između 94 i 95 posto.
"Zbog utjecaja antivakcinalnog pokreta u BiH stepen vakcinisanosti je znatno ispod kritičnog nivoa. Odavno smo u strahu i opasnosti od nastanka epidemije. Upozoravali smo i nastojali educirati i stanovništvo i zdravstvene radnike jer situacija nije dobra s obzirom na nizak stepen pokrivenosti vakcinom. Nadam se da će ovo konačno osvijestiti ljude da je vakcina jedini način da se zaštitimo", ističe naša sagovornica.
Epidemije morbila ili ospica zabilježene su i u nekoliko evropskih zemalja, predstavljajući tako rizik za širenje i održavanje prijenosa ove bolesti u područjima s osjetljivom populacijom pa tako i u BiH. Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, najveći broj slučajeva morbila u 2017. godini registrovan je u Rumuniji, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, a od oktobra prošle godine zabilježen je i porast broja oboljelih od morbila na Kosovu, u Makedoniji i Srbiji gdje je zabilježeno nekoliko smrtnih slučajeva.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
