Studija je pokazala da jedna osoba može nadzirati autonomne kopnene i leteće dronove, a da pri tome nije izložena prevelikom radnom opterećenju.
OSU-ovi podaci predstavljaju značajan korak ka efikasnom i ekonomičom korištenju rojeva dronova u različite svrhe, od gašenja požara u divljini, preko isporuke pošiljki pa do odgovora na katastrofe u urbanim sredinama.
"U SAD-u još uvijek nema mnogo dronova koji obavljaju dostave, no postoje kompanije koje ih koriste u drugim zemljama. Poslovno gledajući, ima smisla rasporediti dronove za dostavu u velikom obimu, no za nadzor velikog broja tih dronova će biti odgovorna jedna osoba. Ne kažem da je naš rad konačno rješenje koje pokazuje da je sve u redu, no on predstavlja prvi korak prema prikupljanju dodatnih podatka kako bi se realizovao takav sistem", izjavila je Julie A. Adams s OSU-a.
Studija je razvijena iz programa Offensive Swarm-Enabled Tactics (OFFSET) američke Agencije za napredna istraživanja u oblasti odbrane (DARPA). Stoga nema sumnje da bi se sistem koristio i u vojne svrhe.
Istraživači su rasporedili rojeve koji su se sastojali od najviše 250 autonomnih dronova, odnosno dronova s više propelera i kopnenih rovera kako bi prikupljali informacije u gradskim sredinama gdje zgrade ometaju liniju vidljivosti i satelitsku komunikaciju.
Ovi rojevi su korišteni i na urbanim vojnim poligonima za prikupljanje podataka, koji bi mogli unaprijediti sigurnost američkih vojnika i civila.
"Projekt je zahtijevao korištenje standardnih tehnologija i razvoj autonomije potrebne da bi ih koristila jedna osoba nazvana komandant roja. Taj rad je zahtijevao i razvoj ne samo potrebnih sistema i softvera, nego i korisničkog interfejsa koji bi komandantu roja omogućio da koristi ove kopnene i zračne sisteme", rekla je Adams.
Kompanija Smart Information Flow Technologies je pomogla da se razvije interfejs virtuelne stvarnosti pod nazivom I3, koji omogućava komandantu da kontroliše roj.
Ideja je da komandant roja može odabrati scenarij koji će dronovi izvesti, ali on može napraviti mala prilagođavanja. Objektivni podaci obučenih komandanata rojeva pokazali su da jedan čovjek može primijeniti ove sisteme u izgrađenim okruženjima, što ima vrlo široke implikacije izvan ovog projekta, dodala je Adams.
Tokom studije su komandanti davali informacije o opterećenju i nivou stresa na svakih 10 minuta tokom svake višednevne terenske vježbe kako su uvođeni dodatni dronovi.
Više od 100 dronova je korišteno za procjenu opterećanja komandanta tokom završne terenske vježbe. Fiziološki senzori su unosili informacije u algoritam, koji je procijenio radno opterećenje na osnovu nivoa senzornih kanala i ukupnog radnog opterećenja.
"Radno opterećenje komandanata roja je često prelazila prag preopterećenja, ali na samo nekoliko minuta. Komandant je ipak uspijevao da uspješno završi misije, često u izazovnim uslovima temperature i vjetra", zaključila je Adams.
Kriminalista 17 godina tražio posao u struci, sad nadu vidi u postavljanju solarnih panela
