Preminula Elizabeth Wurtzel, autorica najprodavanijeg memoara "Prozac Nation"

Njen prijatelj, pisac David Samuels, kazao je za New York Times kako je Wurtzel preminula od karcinoma dojke u metastazi na Manhattanu u utorak.

Ona je bila je pozitivna na BRCA (gen koji izaziva rak dojke) zbog čega je bila vokalna zagovornica testiranja na BRCA u svom pisanju zadržavajući prkosni stav, a ne onaj koji poziva na sažaljenje.

Rođena je 1967. godine kao jedinica, a prvu knjigu je napisala kada je imala šest godina. Počela je ići na terapiju sa 11 godina nakon što se samopovrijedila u školskom WC-u, a zatim je provela tinejdžerske dane naizmjenično između putovanja kod psihijatra i ljetnih kampova dok su joj roditelji tražili lijek za njenu depresiju.

Dok je studirala na Harvardu "liječila" se ekstazijem i kokainom, a onda je počela uzimati Prozac i litij. Tada je počela raditi u novinarstvu. Otpuštena je iz The Dallas Morning Newsa 1988. godine gdje je radila kao pripravnica, a zbog optužbi za plagijarizam. Kasnije je pronašla posao u New Yorkeru kao muzički kritičar.

U 27. godini postala je poznata po svojim memoarima "Prozac Nation" istražujući u kojem govori u konzumiranju tableta, droge i depresiji. Kombinacija samospoznaje i narcizma učinila je knjigu bestselerom, a Wurtzel pionirom u rastućem području memoara o mentalnom zdravlju. New York Times je okarakterisao kao Sylviu Plath s egom Madonne, dok je Kirkus knjigu nazvao uzbudljivim portretom i čak uzrokom depresije.

Nastavak "Bitch: In Praise of Difficult Women" dobio je različite kritike, a serija eseja " More, Now Again" koji govore o ovisnosti o Ritalin tabletama, krađi i krijumčarenju kokaina u Štokholmu u njenoj dijafragmi je dobila negativne kritike.

Nastavila je pisati o svom životu, problemima u novinarstvu, pogledu na brak, starenje, otkrivanju raka i otkriću da čovjek za kojeg je mislila da joj je otac 50 godina ustvari to nije.

U članku koji je u radila za "The Cut" otkrila je da joj je pravi otac fotograf Bob Adelman, koji je najpoznatiji po fotografijama Martina Luthera Kinga Jr. za vrijeme kada je držao govor "I had a dream" 1963. godine, a koji je imao aferu s njenom majkom.

"Veseli me što pišem onako kako se osjećam i bilo je unosno otkad sam završila fakultet. Imala sam veliki i neočekivani uspjeh s 'Prozac Nation' 1994. godine i to mi je kupilo slobodu. A tu slobodu sam provela bezbrižno i s velikom zahvalnošću. Zašto bih radila išta drugo? Nisam očekivala da ću se ikada plašiti smrti. Rođena sam s umom koji je kompromitovan natprirodnim nesrećama, a možda sam mogla umrijeti vrlo mlada i učiniti vrlo malo. Umjesto toga, napravila sam karijeru iz svojih emocija", kazala je 2013. godine.