Intervju / Shejla Baltić napisala roman koji spaja političke intrige i zabranjenu ljubav: Bosansko porijeklo mi daje stabilnost

Upravo o tome govori roman Von blauen Vögeln koji je nedavno ugledao svjetlo dana u Austriji, a iza kojeg stoji mlada austrijska spisateljica bosanskohercegovačkih korijena Shejla Baltić.

Rođena je 1996. godine u Klagenfurtu na Wörtherseeu kao kćerka roditelja bosanskog porijekla, a svoj poslovni put godinama je gradila u austrijskom parlamentu gdje obavlja posao digitalne stručnjakinje za političku komunikaciju.

Ovo iskustvo doprinijelo je i tome da se upusti u pisanje svog prvog romana koji u sebi spaja ljubav, intrige i najveće političke tajne. Radnja je smještena u današnjicu Austrije gdje se izbori održavaju za samo nekoliko mjeseci. Politička klima je napeta, a Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) dobija sve veću podršku u anketama dok se Socijaldemokrate (SPÖ) bore s unutrašnjom krizom.

Usred svega, ispod historijskog staklenog stropa parlamenta, Mia radi u uredu za komunikacije vodećeg kandidata SPÖ-a. Mlada je, ambiciozna i tačno zna šta treba učiniti da bi ostvarila svoje ciljeve.

Međutim, stvari se komplikuju nakon što upozna jednog od članova FPÖ-a. Ovaj susret ne samo da iz temelja potresa Mijin svijet već predstavlja suočavanje s moralnim načelima na vjerovatno najtrusnijem području - području politike.

Na početku intervjua za Klix.ba, Shejla Baltić se osvrnula na to koliko je zapravo pisanje romana s ovakvom tematikom bilo prožeto iskustvom njenog rada u parlamentu i načina na koji je pratila sve te procese i kada se uopće javila želja da se upusti u pisanje knjige.

"Ideja za roman mi je pala na pamet kada sam prvi put kročila u Parlament. Raskošne, mistične prostorije, stupovi, zidovi, podovi… Pomislila sam - moram napisati roman čija se radnja ovdje odvija. Mislim da mnogo ljudi zapravo ne znaju kako svakodnevni politički život funkcioniše, za političare i njihove radnike, i smatram da je fascinantno to uplesti u fiktivnu priču. Odmah sam imala na umu lik Mije. Zatim sam se zapitala šta ona nikada ne bi uradila pa sam je natjerala da tačno to učini", navodi Baltić na početku razgovora.

Kroz književne kritike i opise romana posebno se ističe da u životu, kao i u politici, nije sve zasnovano na razumu i proračunu. U tom smislu, Baltić je odgovorila i na to koliko joj je spajanje fikcije i realnosti zapravo otkrilo o tome koliko iracionalno i emocije zapravo kroje sudbine onih koji vode državu.

"Zar ljudske emocije, u isto vrijeme, nisu upravo ono što nas pokreće i politički? Samohrana majka koja si ne može priuštiti stanarinu, iako svakodnevno ide na posao, ili penzionerka koja je čitav život brinula o svojoj porodici, ali od penzije ne može sastaviti kraj s krajem. Ljudske emocije su, na kraju krajeva, ono što nas tjera da osjećamo nešto kada se suočimo s ovakvim situacijama i da želimo nešto poduzeti po tom pitanju. Postane problematično kada se prioritet daje vlastitom egu i ličnim osjećanjima umjesto političkom radu i općem dobru. Ne moram sada ulaziti u detalje, ali vjerujem da bi nas to poštedjelo mnogo nevolja širom svijeta. Mnogi muškarci jednostavno nisu emocionalno dovoljno zreli za politiku", poručila je kroz smijeh.

S obzirom na to da roman tretira "zabranjenu ljubav" između članova dvije potpuno različite stranke, Baltić je govorila i o tome koliko ideološke razlike zaista mogu biti snažnije od onoga što ljude povezuje na ljudskom nivou.

"Ne mislim da se na to može odgovoriti izolovano. Vrijednosti, ideologije i politika su dio onoga što znači biti čovjek. Ono za šta se zalažeš i što te pokreće dio je onoga ko si. Svi su u politici, čak i ako ne glasaju i to je politička odluka. A tu je i sam život. Svaki dan donosiš odluke. Jesu li one u skladu s našim vrijednostima i uvjerenjima? Moram li prilagoditi svoj smjer? Mislim da je život u tome da osiguramo da su naša djela u skladu s našim uvjerenjima. Nadam se da će se mnogi ljudi pogledati u ogledalo i zapitati se da li je ono što rade zaista u skladu s njihovim srcima", mišljenja je.

Baltić karijeru godinama gradi upravo u političkoj komunikaciji, a rad u Parlamentu Austrije omogućio joj je da zna i kako politika i svi procesi unutar parlamenta dišu iznutra. Nakon što je napisala knjigu koja kroz fikciju upravo prožima sve ono što politika može ponuditi, Baltić je dobila i pohvale kolega.

"Moje kolege su bile jako sretne zbog mene, što sam uspjela ostvariti svoj (zaista) dugo željeni san da postanem spisateljica. Knjigu su čitali i političari i dobila sam mnogo pohvala za nju. Međutim, knjiga nije izmamila nikakve skrivene tajne", opisuje Baltić.

"Žene se dovode da riješe stvari kada krenu po zlu"

Njen roman prati glavnu junakinju koja je mlada žena u visokim političkim strukturama, svijetu kojim tradicionalno dominiraju stariji muškarci. U tom kontekstu, pitali smo Baltić i koliko je danas ženama teško u takvom svijetu i osjeti li da postoji konstantna potreba za dodatnim dokazivanjem.

"Zar nije tako za žene u svakom području? Pogledajmo koliko žena zaista ima na najvišim pozicijama. Čak i za isti posao, većina žena zarađuje manje od svojih muških kolega. Mislim da se žene moraju više dokazivati u svakom sektoru. Ono što je zanimljivo jeste da kad izbije skandal ili stvari stvarno krenu po zlu i treba ponovno izgraditi povjerenje, žene se dovode da to riješe", rekla je.

Govoreći detaljnije o romanu, naglasila je i koliko joj je zapravo odlazak u fikciju poslužio kao "katarza" u odnosu na realni svijet i bavljenje političkom komunikacijom.

"Željela sam ispričati priču koja će zaista zabaviti ljude, odvesti ih od svakodnevice, a ako ih natjera na razmišljanje, ako u njima probudi nešto, onda sam sretna. Roman se ne bavi samo odnosom između Mije i Konstantina. Također istražuje bliski odnos između Mije i njene najbolje prijateljice Alme, koja ima bosanske korijene, kao i porodičnu dinamiku i žene na poslovima u kojima dominiraju muškarci… Najbolja povratna informacija koju sam nedavno dobila od čitateljice bila je: 'Imala sam zaista loš dan i pročitala sam vaš roman navečer, što mi je pomoglo da zaboravim svoje brige. Bez obzira na to koliko je moj dan bio užasan, Mijin je gori - i to me smirilo", kroz smijeh ističe Baltić.

S obzirom na to da godinama radi u okruženju političara, odgovorila je i koliko joj je taj rad omogućio da spozna onu drugu stranu političara te koliko se iza ideologija kriju zapravo lične nesigurnosti.

"Smatram da političari imaju puno energije. Termini, sastanci, druženje s javnošću, mislim da te osobe to mogu dugo održavati samo ako crpe energiju iz interakcije s ljudima i zaista taj posao žele. Što se tiče drugog pitanja, nisam psihologinja, ali mislim da samouvjereni ljudi koji su pomireni sa sobom teže pozitivnim politikama, dok oni koji potiču strah i nesigurnost, umjesto da rade na rješenjima, kriju svoju nesigurnost iza praznih fraza. Ali ovo su samo spekulacije...", objašnjava.

Veze s Bosnom i Hercegovinom

Kroz razgovor neminovno smo se morali osvrnuti i na temu njenog porijekla. Rođena je u Klagenfurtu, živi i radi u Beču, a porijeklom je iz Bosne i Hercegovine. Na pitanje koliko joj je naslijeđe pomoglo da svijet posmatra iz drugačije perspektive, Baltić odgovara emotivno.

"Svakako. Miris sarme ili graha koji se kuha na šporetu zimi, kada se otvori djedova rakija, naš humor, to je ono što za mene znači dom. Odrasla sam u Austriji i naravno da je to također dio mene i mog identiteta, baš kao što mi moje balkansko/bosansko porijeklo daje stabilnost. Govoriti majčinskim jezikom daje mi neku vrstu snage koju je teško opisati. Ali mislim da je to moja skrivena supermoć. Čak mogu osjetiti koliko se drugačije osjećam kada duže boravim na Balkanu. Za mene su Balkan i Austrija dom. Najbolja prijateljica glavne junakinje je Alma, koja također ima bosanske korijene. Stvari koje Alma unosi u njihov zajednički život stvaraju dom za Miju, koja je rođena u Austriji, baš kao što je Austrija dom za Almu", ističe.

Poručuje i kako bi joj bilo drago ukoliko bar jednoj osobi bh. porijekla može poslužiti kao motivacija.

"Ne vidim sebe baš kao uzor, ali mi je drago kad mogu motivisati ili inspirisati mlade ljude. Još uvijek vrlo jasno pamtim svoj prvi dan u školi. Nisam znala ni riječ za olovku. Moj njemački je bio zaista loš. Dvadeset četiri godine kasnije, ja sam spisateljica na njemačkom jeziku", navodi.

Na kraju intervjua, odgovorila je i da li se prijevod njenog romana može očekivati i na bosanskom jeziku.

"Jedna od prvih stvari koje sam rekla kada je knjiga izašla je da želim da se prevede kako bi je moja majka i moj dido mogli pročitati", zaključila je u intervjuu za Klix.ba austrijska spisateljica Shejla Baltić.