Na Željezničkoj stanici u Sarajevu predstavljena knjiga "Domovi kulture Bosne i Hercegovine"

Promocija je održana u okviru međunarodne arhitektonske izložbe "DIASPONA: Sarajevska škola arhitekture u svijetu". O knjizi su govorile promotorice prof. dr. Nina Ugljen i dr. Sabina Tanović, a razgovor je moderirao Edin Zoletić.

Kreševljaković, vanredna profesorica na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i članica Docomomo BH, kazala je da je knjiga nastala iz njenog doktorskog istraživanja. Temom se bavi godinama, a ranije je bila autorica izložbe "Domovi kulture u Sarajevu".

"Knjiga se tiče socijalističkog naslijeđa kao jednog važnog segmenta našeg kulturnog graditeljskog naslijeđa", rekla je autorica.

Tanović je ujedno recenzentica knjige. Kako je kazala, i sama je dio izložbe DIASPONA, pa je ispala sretna kombinacija da knjigu predstavlja upravo u sklopu te izložbe.

Odnos prema socijalističkom naslijeđu

Domovi kulture bili su mjesta susreta, obrazovanja, stvaralaštva, razmjene ideja i zajedničkog djelovanja. Budući da je njihova društvena vrijednost neodvojiva od arhitektonske, knjiga se bavi i time koliko su danas dostupni građanima, kako se koriste i mogu li ponovo postati važna mjesta zajedničkog života.

"Kroz upoznavanje različitih tipova domova kulture, njihovih prostornih koncepcija i arhitektonskih obilježja, knjiga istovremeno približava graditeljsko naslijeđe socijalističkog perioda u cjelini. Domovi kulture upečatljivi su predstavnici arhitekture i društvenih težnji tog vremena, a pojedini među njima imaju izuzetnu arhitektonsku vrijednost", istakla je Kreševljaković.

Kako je kazala, razgovor o domovima kulture otvara i šire pitanje odnosa prema socijalističkom naslijeđu, koje je, smatra, danas ugroženo jer njegove vrijednosti nisu dovoljno prepoznate.

"Nadam se da će knjiga doprinijeti promjeni tog odnosa i sprečavanju njegovog daljnjeg uništavanja", dodala je.

Obnova i ponovni život domova kulture

Knjiga postavlja i pitanje kako danas pristupiti obnovi domova kulture i njihovom ponovnom uključivanju u život zajednice. Prema autorici, na njihovo današnje stanje nije uticalo samo ratno razaranje od 1992. do 1995. godine, već i promjena društvenog konteksta.

Kako objašnjava, neoliberalni društveni okvir u kojem se ti objekti danas nalaze značajno je promijenio njihov karakter.

"Iako su brojni objekti obnovljeni i koriste se, sama obnova zgrade, čak i uz uvođenje društvenih sadržaja, ne znači nužno da su sačuvane vrijednosti koje je taj prostor nosio", rekla je Kreševljaković.

Zaštitu domova kulture, kako je navela u najavi Arhitektonskog fakulteta UNSA, vidi kao proces u kojem očuvanje arhitektonskih vrijednosti treba biti povezano s očuvanjem i razvojem društvenih. Njihovu budućnost, smatra, treba promišljati zajedno sa zajednicama kojima pripadaju.

Knjigu su objavili Arhitektonski fakultet UNSA i Udruženje Videoarhiv u decembru 2025. godine, a elektronsko izdanje besplatno je dostupno na internet stranici Fakulteta.

Štampano izdanje do 25. novembra može se kupiti na štandu Diaspona bookstore, pored Kuće arhitekture u holu Željezničke stanice, a nakon toga bit će dostupno u knjižarama širom Bosne i Hercegovine.

Izložba otvorena do 25. novembra

Izložba "DIASPONA: Sarajevska škola arhitekture u svijetu" otvorena je 8. oktobra u auli Željezničke stanice i predstavlja radove 89 autora, arhitekata školovanih u Sarajevu koji danas rade širom svijeta. Projekat podržava UNESCO kroz projekat "Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan", koji finansira Evropska unija.

Jedan od ključnih partnera je Općina Novo Sarajevo, na čijem se području nalazi Željeznička stanica, centralno mjesto održavanja manifestacije.

Uz izložbu traje i prošireni program DIASPONA+, s arhitektonskim razgovorima i promocijama knjiga.

U izložbenom prostoru održava se i nastava Arhitektonskog fakulteta, a organizovane su i vođene posjete za građane, studente, učenike i vrtićke grupe.

Naredna promocija zakazana je za 29. oktobar u 19 sati, kada će biti predstavljena knjiga "Zaboravljeni dimnjaci grada (Industrija Sarajeva 1864-1992)" autorice Maje Pličanić. Izložba se zatvara 25. novembra u 16 sati. Kompletan program dostupan je na web stranici diaspona.ba.