"Gospođa ministarka" je najpoznatija komedija srbijanskog književnika Branislava Nušića (1864. – 1938.) i kultno djelo kojem su se smijale mnoge generacije. U pitanju je politički vodvilj sa jedinstvenim dijalozima i upečatljivim karakterima koji prikazuju malograđanski moral, licemjerje, pohlepu i bolesnu ambiciju.
Politički vodvilj sa temom društvene travestije
Rediteljica Mandić Rigonat je pojasnila kako je Nušićevo djelo na scenu postavila tako da bude politički vodvilj sa temom društvene travestije, koje postavlja pitanje u kom smislu mi danas prisustvujemo jednoj opštoj i univerzalnoj pošasti i vremenu u kojem ništa nije onako kako izgleda i kako se predstavlja.
"Prerušavaju se ljudi, travestiraju se ideje, travestija je prisutna na nivou jezika, političari mijenjaju svoj verbalni iskaz u zavisnosti od toga šta se na tržištu političkih imidža najviše nosi. No, samu tu priču mi ne bismo mogli ispričati da u samoj 'Gospođi ministarki' ne postoji taj nukleus, jedna fantastična analiza o tome šta je jedna osoba u stanju da uradi kad je spopadne ludilo vlastoljublja i poroka vlasti. Svi ti likovi nama plastično prezentuju osnovnu ideju, ideju travestije koja podvlači veliku razliku između pozorišta i politike. U pozorištu se mi prerušavamo da bismo stvorili smisao, nešto plemenito i vrijedno, mi konstruišemo svjetove, a prerušavanje na društvenoj sceni se vrši isključivo radi lične koristi, bogaćenja, ludila moći i vlasti", pojasnila je rediteljica Mandić Rigonat.
Rediteljica je dodala kako je ova predstava rađena u totalnoj besparici sa minimalnim sredstvima, ali sa snažnom željom da kaže nešto bitno o svijetu i vremenu u kojem živimo. Ovo klasično dramsko djelo predstavlja, kako kaže "krvotok jednog naroda", a replike Nušićevih likova su duboko ušle u naš svakodnevni jezik ustalivši se i postavši metafora za prepoznavanje različitih pojava u društvu.
"Nušićevo djelo je aktuelno samo po sebi i na nivou onoga što je napisano, no izazov za reditelja je da pronađe ugao i način čitanja tog djela koje je imalo bezbroj različitih postavki i koje su igrali veliki glumci. Vrijeme u kojem je Nušić pisao je bilo benignije od ovog u kojem mi danas živimo, pa je u građenju njegovih likova bilo dosta fantazma i fikcije. Međutim, ti su likovi u proteklim decenijama ispunili našu stvarnost, oni su sa stranica knjige ili sa scene zaista prešli direktno u život i mi danas, barem u Srbiji, živimo udruženi svijet Nušićevih likova i recimo likova Duška Kovačevića. To je jedna groteskna družina koja misli da može krojiti stvarnost kako njoj pada na pamet", navela je rediteljica Mandić Rigonat.
Vlasta Velisavljević: Djelo koje se igra samo od sebe
Doajen ex-yu glumišta Vlasta Velisavljević, koji je 75 godina aktivan na glumačkoj sceni, je kazao kako je od Nušića "igrao sve što je moglo da se odigra", te kako se uvijek postavlja pitanje da li je on dovoljno savremen i može li da istrpi ovo vrijeme.
"Nušić je bio talentovan pisac i sve što je napisao može kompletno da se prenese u ovo vrijeme. Ovo je, mislim, pravi pokušaj da se Nušić dovede u ono što je on inače bio - velikog dramskog pisca i komičara. S velikim zadovoljstvom igram ovo što sam dobio od Tanje, to je toliko dobro pisano da se igra samo od sebe, tako da svi oko mene, čitava ta garnitura glumaca ustvari rade za mene. Sve je to zasluga ansambla, a sve što sam ja dobio, rezultat je dobrih odnosa", poručio je Velisavljević.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
