Historijski iskorak za teatarsku umjetnost u BiH: U Tuzli se prvi put okupljaju sva domaća profesionalna pozorišta

Tuzla će od 18. novembra do 1. decembra biti mjesto susreta profesionalnih pozorišta iz cijele Bosne i Hercegovine, koja će publici predstaviti različite umjetničke poetike, autorske pristupe i teatarske produkcije.

Tuzlanski pozorišni dani ove godine koncipirani su tako da okupe cjelokupnu profesionalnu teatarsku scenu u zemlji, od nacionalnih i narodnih pozorišta do novijih produkcijskih kuća. Ipak, iza ambicioznog programa nalazi se i ozbiljan finansijski izazov jer za realizaciju festivala u ovogodišnjem budžetu tuzlanskog pozorišta nije planirana nijedna konvertibilna marka.

Direktor Narodnog pozorišta u Tuzli Elmir Krivalić u razgovoru za Klix.ba ističe da je upravo okupljanje svih 12 profesionalnih teatara ključna vrijednost ovogodišnjeg izdanja, ali i prilika da se prevaziđe nedovoljna međusobna komunikacija i razmjena sadržaja među pozorišnim institucijama.

"U Bosni i Hercegovini imamo mnogo festivala na kojima se takmiče teatri i predstavljaju svoje umjetničke sadržaje. Međutim, Tuzlanski pozorišni dani ove godine koncipirani su tako da na festivalu učestvuju doslovno sva bosanskohercegovačka pozorišta. To je umjetnička vrijednost koju posebno želimo istaći jer nije svakodnevno da se na jednom mjestu okupe sve profesionalne teatarske kuće iz naše zemlje", kaže Krivalić.

Prema njegovim riječima, takav koncept prevazilazi okvire uobičajenog festivalskog programa. Riječ je o pokušaju povezivanja umjetnika, razmjene iskustava i uspostavljanja kvalitetnije saradnje među institucijama koje, kako navodi, u posljednje vrijeme nemaju dovoljno prilika za međusobnu komunikaciju.

Festival kao prilika za povezivanje bh. teatarske scene

Krivalić smatra da pozorišna umjetnost, zbog svog univerzalnog i humanog karaktera, ima potencijal povezivati ljude i sredine, bez obzira na njihove različitosti.

"Teatar i teatarska umjetnost zasnovani su na svevremenskom, sveprostornom, univerzalnom i prije svega humanom jeziku. Vjerujem da će ovo biti spoj iskustava ljudi koji se bave teatrom, a publika će imati priliku pogledati različite sadržaje. Smisao teatra jeste da na neki način oplemeni ljude, tako da ćemo imati priliku da se oplemenjujemo tokom svih dana festivala", ističe direktor Narodnog pozorišta Tuzla.

Jedan od ciljeva manifestacije je i uspostavljanje čvršćih veza među pozorišnim kućama. Dolazak teatara u Tuzlu podrazumijeva i uzajamnu obavezu gostovanja, odnosno predstavljanje tuzlanskih produkcija publici u drugim gradovima.

"Pozorišta u Bosni i Hercegovini danas relativno malo međusobno komuniciraju i rijetko dolazi do razmjene teatarskih sadržaja. Ovo je idealna prilika da uspostavimo kvalitetniju saradnju. Imamo i ugovornu i moralnu obavezu da ono što radimo u Tuzli predstavimo publici u gradovima iz kojih nam dolaze pozorišta", naglašava Krivalić.

Upravo bi taj model saradnje, dodaje, mogao biti jedan od dugoročnih rezultata festivala, jer povezivanje institucija ne bi trebalo završiti spuštanjem zavjese na posljednju predstavu.

Predstave koje otvaraju različite teatarske svjetove

Ovogodišnji Tuzlanski pozorišni dani donose i organizacijske novine, jer će program biti realiziran na dvije lokacije. Riječ je o sceni Narodnog pozorišta Tuzla i kamernoj sceni Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona.

Inače, festival će 18. novembra biti otvoren predstavom "Nestajanje", novom produkcijom Narodnog pozorišta Tuzla, nastalom prema tekstu Tomislava Zajeca, u režiji Milana Neškovića. Produkcija donosi i saradnju umjetnika različitih profesionalnih sredina, okupljenih oko zahtjevnog dramskog teksta i kamernog pristupa koji od glumaca traži preciznu i neposrednu komunikaciju s publikom.

Krivalić ističe da je pri odabiru glumačke postave presudna bila procjena reditelja i sposobnost umjetnika da odgovore na zahtjeve komada, a ne njihova pripadnost određenom gradu ili teatarskoj kući.

"Riječ je o kompleksnom tekstu koji zahtijeva jasnu i preciznu igru, posebno zato što se radi o kamernoj predstavi u kojoj publika u svakom trenutku vidi i najmanju reakciju glumca. Važno je da ljudi povjeruju u ono što se dešava pred njihovim očima i da ih na najbolji način uvedemo u svijet mašte i imaginacije", objašnjava Krivalić.

Festival će trajati do 1. decembra, kada je planirano svečano zatvaranje i dodjela nagrada za ostvarene umjetničke rezultate.

Ambiciozan program bez planiranog budžeta

Iza okupljanja kompletne profesionalne teatarske scene BiH nalazi se, međutim i problem koji prati brojne kulturne institucije, a to je nedostatak novca za realizaciju planiranih programa.

Krivalić upozorava da Narodno pozorište Tuzla u ovogodišnjem budžetu nema posebno planirana sredstva za Tuzlanske pozorišne dane, osim podrške koju je dobilo od Federalnog ministarstva kulture i sporta, a koja, prema njegovim riječima, nije dovoljna za realizaciju manifestacije ovakvog obima.

"To nije ni približno dovoljno da započnemo saradnju na festivalu, a pogotovo da ga realiziramo. Ipak, odlučili smo se na ovakav korak, hrabro i odvažno, u nadi da će oni koji trebaju razumjeti značaj ovakvog festivala to i prepoznati. Prvenstveno mislim na gradsku i kantonalnu vlast", navodi Krivalić.

Sredstva za festivalske i produkcijske aktivnosti pozorište zbog toga traži putem javnih poziva i projekata različitih institucija, fondacija i drugih potencijalnih finansijera. Dio novca od prodaje ulaznica također se usmjerava u stvaranje novih predstava.

Prema Krivalićevim riječima, redovni budžet Narodnog pozorišta Tuzla nije dovoljan za realizaciju cjelokupnog godišnjeg programa koji institucija planira. U postojećim finansijskim okvirima, navodi, sredstva bi realno mogla pokriti produkciju jedne predstave godišnje, dok se za ostale aktivnosti novac mora pronalaziti na dodatne načine.

Istovremeno, troškovi produkcije, scenografije, honorara umjetnika, hotelskog smještaja i gostovanja značajno su porasli, dok budžeti nisu pratili taj rast.

"Ono što je nekada koštalo hiljadu maraka danas nas košta dvije hiljade, a budžet nam je ostao isti. To je problem s kojim se suočavamo i koji će biti sve veći ukoliko ne dođe do povećanja sredstava", upozorava Krivalić.

Smatra da se slični problemi ne odnose samo na Tuzlu, nego i na druge teatarske kuće u Bosni i Hercegovini, kojima su potrebna veća i stabilnija ulaganja kako bi se umjetnošću bavile bez stalnog pritiska ograničenih finansijskih mogućnosti.

"Kultura se kod nas uglavnom svela na kantone, a razlike u izdvajanjima su velike. Kada se bavite umjetnošću, stalno pokušavate uštedjeti ili za jako malo novca dobiti mnogo, a to se na kraju odražava na kvalitet. Mnogi smatraju da je kultura trošak i da je skupa, ali nekultura je mnogo skuplja", kaže Krivalić.

Publika raste, ali bez novih ulaganja nema ni većeg repertoara

Uprkos finansijskim ograničenjima, Narodno pozorište Tuzla bilježi rast interesovanja publike. Krivalić navodi da je prošle godine zabilježeno gotovo dvostruko više gledalaca u odnosu na godinu ranije, dok je u prvom dijelu tekuće godine, od januara do juna, broj posjetilaca premašio ukupan broj iz cijele prethodne godine.

Takav trend, smatra, pokazuje da publika i dalje prepoznaje značaj živog teatarskog iskustva, ali i da pozorište mora odgovoriti novim predstavama i raznovrsnijim repertoarom.

"Da bismo zadržali rast publike, moramo povećati produkciju predstava i igrati što više. Za to su nam potrebni novac i mnogo veća podrška. Pozorište ne postoji samo zbog sebe, nego zbog ljudi i publike, s kojom na intelektualan način pokušavamo komunicirati o važnim životnim i društvenim temama", ističe Krivalić.

U Narodnom pozorištu Tuzla posebnu pažnju posvećuju i najmlađoj publici. Nakon pokretanja dječije pozorišne scene producirane su tri predstave. Krivalić ukazuje na to da Tuzlanski kanton nema profesionalnu instituciju pozorišta za djecu i mlade koja bi kontinuirano razvijala publiku od najranijeg uzrasta.

Zbog toga je Narodno pozorište uspostavilo saradnju s Ministarstvom obrazovanja i Pedagoškim zavodom Tuzlanskog kantona, kroz koju učenici organizirano posjećuju predstave. Samo tokom oktobra, prema njegovim riječima, više od hiljadu djece iz cijelog kantona trebalo je pogledati "Medin rođendan".

"Ne možemo očekivati djecu i mlade u publici ako ne stvaramo sadržaje za njih. Želimo da pozorište postane sastavni dio njihovog odrastanja, jer su to ljudi koji će sutra dolaziti na naše cjelovečernje predstave i koji će oblikovati društvo u kojem živimo", kaže Krivalić.

U tome vidi i širu društvenu ulogu umjetnosti, koja, prema njegovom mišljenju, može doprinijeti razvoju kritičkog mišljenja, empatije i pozitivnih vrijednosti.

Pozorište kao prostor slobode i susreta

Govoreći o ulozi teatra u savremenom društvu, Krivalić ističe da pozorište ne bi trebalo biti svedeno isključivo na zabavu, iako publika često bira komedije kao predah od svakodnevice.

Za njega je pozorište prije svega prostor u kojem se otvaraju važna pitanja, preispituju društveni odnosi i traga za istinom, posebno u vremenu obilježenom brzom komunikacijom, velikom količinom informacija i kako ocjenjuje, sve izraženijom društvenom letargijom.

"Pozorište je prostor u kojem se bavimo intelektualnim stvarima i različitim životnim temama, od najintimnijih do najvećih društvenih problema. Njegova uloga je da traga za istinom, da otkriva probleme u kojima društvo živi i da komunicira s publikom. Ne mora nužno nuditi rješenja, ali mora otvarati pitanja", navodi Krivalić.

Upravo neposrednost teatra vidi kao njegovu trajnu vrijednost u vremenu razvoja digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije. Za razliku od sadržaja koji se mogu proizvesti i distribuirati digitalnim putem, pozorišna predstava podrazumijeva živi susret glumca i publike, emociju koja se događa u istom trenutku i iskustvo koje se ne može u potpunosti prenijeti izvan tog prostora.

"Možete napraviti film ako imate dobru ideju, ali pozorišnu predstavu, u kojoj osjećate ljude i gledate kako živi ljudi igraju pred vama, ne možete tek tako napraviti. Privilegija je u tom trenutku gledati čovjeka kako plače, smije se i proživljava neku drugu realnost pred vama", kaže Krivalić.
Zbog toga vjeruje da će pozorište nastaviti pronalaziti put do publike, bez obzira na tehnološke promjene i ubrzan način života.

Ovogodišnji Tuzlanski pozorišni dani tako će, osim umjetničkog programa, otvoriti i pitanje položaja kulture u Bosni i Hercegovini.

Okupljanje svih 12 profesionalnih teatara na jednom mjestu prilika je za jačanje saradnje i razmjenu predstava, ali i podsjetnik da se veliki kulturni projekti teško mogu dugoročno oslanjati isključivo na entuzijazam pojedinaca.

Tuzla će u novembru i početkom decembra biti mjesto susreta različitih teatarskih poetika, a hoće li taj susret prerasti u trajniju saradnju i donijeti veću institucionalnu podršku kulturi, ostaje pitanje koje će, uz umjetnike i publiku, morati razmotriti i oni koji donose budžetske odluke.