Moždani udar kao zdravstveni problem u BiH: Katastrofa koju je moguće spriječiti

Nastavlja da se osnovna karakteristika moždanog udara ogleda u naglom razvijanju simptoma, a za neke od njih je potrebno svega nekoliko minuta.

Kao najčešće simptome moždanog udara Smajlović navodi asimetriju ili slabost jedne strane lica, slabost pa čak i potpunu oduzetost jedne polovine tijela (najčešće ruke i noge), naglo nastupanje slabosti ili naglo nastajanje poremećaja osjeta jedne polovine tijela, smetnje u govoru bilo kojeg tipa (bez obzira na to da li pacijent otežano razgovara ili uopće ne može govoriti), naglo nastajanje intenzivne glavobolje, poremećaj stanja svijesti koji se razvija veoma brzo, naglo nastajanje vrtoglavice, duplanje slike, nagli gubitak vida na jedno oko...

Vrijeme najveći saveznik

Smajlović upozorava da je kod moždanog udara najvažnije što prije prepoznati simptome te što hitnije transportovati bolesnika do ustanove koja ima takozvanu jedinicu za liječenje moždanog udara i osposobljeno osoblje za tretman takvih pacijenata.

"Naši ljudi često vole odgađati takve stvari, pa onda, naprimjer, masiraju slabu ruku, čime izgube nekoliko sati ili eventualno dan-dva. Mi u suštini tada nemamo šta puno popraviti jer smo izgubili vrijeme. Bitna stvar za tretman akutnog ishemičnog moždanog udara je da pacijent dođe u bolnicu što je brže moguće, u roku od sat vremena, s obzirom na to da postoji lijek koji mi dajemo i koji dovodi do otapanja tog ugruška, čime se protok krivi vraća u normalu i čime se značajno smanjuje oštećenje te samim tim značajno poboljšava oporavak", dodaje Smajlović.

Najvažnija prevencija

Iako prevencija igra veliku ulogu, naš sagovornik ističe da opće građanstvo u našoj zemlji nije osviješteno o problemu i ozbiljnosti moždanog udara.

"Nažalost, u priličnom broju slučajeva se dešava da tek kada se dogodi moždani udar dolazi do alarmiranja pacijenta, rodbine i poznanika. U nekim situacijama tada je kasno. Prevencija je broj jedan kada govorimo o moždanom udaru. Zapad, odnosno razvijene zemlje nisu napravile tako dobre rezultate kad se govori o moždanom udaru jer su bolje opremljene, imaju pametnije ljekare i sposobnije medicinske sestre, nego isključivo jer su značajan dio svog angažmana usmjerili ka prevenciji", potcrtava on.

Nastavlja da je u razvijenim zemljama ishemični tip moždanog udara, koji najviše zavisi od prevencije, u opadanju, a nažalost to u BiH nije slučaj.

"Za prevenciju moždanog udara je najvažnije poznavati koji to faktori rizika mogu dovesti do moždanog udara. Mi profesionalci grubo ih dijelimo u dvije grupe i to su takozvani promjenjivi i nepromjenjivi. U nepromjenjive spadaju dob, spol, rasa i naslijeđe, od kojih su opet najvažniji spol i dob, jer što je čovjek stariji rizik da dobije moždani udar je veći", ističe sagovornik portala Klix.ba.

Svaki obični građanin treba poznavati promjenjive faktore rizika na koje se može utjecati, a to su, prema riječima našeg sagovornika, povišen krvni pritisak, oboljenja srca različitog tipa (najčešće poremećaj srčanog ritma, takozvana aritmija), šećerna bolest, povišen nivo masnoća u krvi, konzumiranje cigareta, prekomjerno konzumiranje alkohola, stres, prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost.

"Sa primarnom prevencijom koja podrazumijeva da se učini sve kako ne bi došlo do moždanog udara njegova učestalost se može smanjiti čak i za 20 posto", naglašava Smajlović.

Najmlađem pacijentu sedam godina

Moždani udar je bolest koja se može desiti svakome u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu. A da je riječ o bolesti koja u suštini ne bira godine, potvrđuje i činjenica da je na UKC-u Tuzla bila hospitalizirana i sedmogodišnja djevojčica koju je medicinski tretirao upravo naš sagovornik.

"Iz mog ličnog iskustva, najmlađi pacijent kojeg sam tretirao je djevojčica od sedam godina i prema tome moždani udar nikoga ne mora poštedjeti. Tačno je da se neki tipovi, kao što je ishemični, češće javljaju kod osoba starije životne dobi, dok se neki oblici kao što su subarahnoidna krvarenja javljaju kod mlađe populacije, odnosno osoba između 30. i 50. godine života. Međutim, prema definiciji, ukoliko uzmemo da se i pod mladim i odraslim ljudima vode osobe od 45. do 50. godine života, onda vidimo da se moždani udar može desiti svakome. Kada govorimo o svim tipovima moždanog udara, grubo gledano, otprilike preko 50 godina starosti moždani udar se dešava u 60-70 posto slučajeva, ali ipak imamo 30 posto njih koji se dešavaju u dobi prije 50. godine života", pojašnjava šef Odjeljenja za cerebrovaskularne bolesti UKC-a u Tuzli.

Napominje i da ishod svi tipova moždanog udara u prva tri mjeseca ima takozvano pravilo jedne trećine.

"Jedna trećina pacijenata umire, jedna biva teže ili lakše onesposobljena, a svega jedna trećina pacijenata se oporavi u smislu da budu funkcionalno nezavisni ili da se vrate svojim ranije uobičajenim aktivnostima. Zbog toga moždani udar predstavlja veliki medicinski, socijalni i ekonomski problem, jer je za kvalitetno liječenje potrebno izdvojiti velika materijalna sredstva", kaže Smajlović.

Inače, Klinika za neurologiju UKC-a Tuzla već nekoliko godina raspolaže kadrom koji je spreman uhvatiti se ukoštac s problemima akutnog moždanog udara bilo kojeg tipa.

"Savremeni pristup u akutnom liječenju ishemičnog moždanog udara, koji je češći, radimo primjenom trombolitičke terapije koju dajemo već sedam godina, imali smo blizu 200 tromboliza. Imali smo vrlo pristojne rezultate koji se ne razlikuju puno od razvijenijih zemalja. Imamo potpuno opremljenu jedinicu i kadar za liječenje moždanog udara, odnosno imamo sve ono što nas po standardima duže Evropa i svijet. Potrebno je samo da pacijent dođe na vrijeme kako bi se mogle uraditi sve neophodne analize koje prethode davanju lijeka", ističe Smajlović i napominje da krajnja vremenska granica od trenutka dobijanja moždanog udara do onog za davanje spomenutog lijeka iznosi četiri i po sata.

Apel mladim osobama

S obzirom na već spomenutu činjenicu da moždani udar ne bira spol, vrijeme, godine i mjesto, naš sagovornik je uputio apel svim građanima, posebno mladim osobama.

"Moždani udar je vrlo ozbiljno oboljenje i na njega treba misliti prije nego što do takve zdravstvene katastrofe dođe. Ja znam da je ovo teško vrijeme i da običan čovjek, nažalost, zbog silnih drugih, a prije svega egzistencijalnih problema, nema toliko vremena da vodi računa o svom zdravlju, ali bi zaista trebali svi više misliti. Mi imamo i puno kardiovaskularnih oboljenja koja odnose živote mladih ljudi u najboljim godinama, također puno malignih oboljenja koja nose živote, od djece do starih osoba. Uvijek je bilo srce ispred mozga, ali ja mislim da je krajnje vrijeme da budu paralelni, jer centar za funkciju srca nalazi se u mozgu i zbog toga je moj apel da se okrene borba u smislu prevencije moždanog udara. Postoje načini, a jedan od njih je i ovo što vi radite, odnosno medijska propaganda u svakom segmentu", poručuje Smajlović.

A upravo s ciljem ukazivanja značaja na prevenciju, ali i na sve probleme koje donosi zdravstvena katastrofa zvana moždani udar, u Tuzli je u organizaciji Udruženja studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli "Medicus" i Klinike za neurologiju tuzlanskog UKC-a nizom aktivnosti tradicionalno oblježen Svjetski dan borbe protiv moždanog udara.

Na projektnim aktivnostima timovi sačinjeni od studenata medicine i ljekara Klinike za neurologiju implementirali su radionice, kao i centralnu manifestaciju u vidu javne tribine, a koja je upriličena u petak u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Tuzli.

"Cilj ovogodišnjeg projekta je akcentovanje važnosti prevetnivnih faktora i životnih navika s jedne, a s druge strane prepoznavanje znakova moždanog udara kao i brzine reagovanja na iste, jer je to najveća odgovornost koju ima osoba koja se nalazi sa oboljelom osobom", kazao je za Klix.ba Adnan Mujanović, koordinator projekta.

Ističe da su ciljanu grupu prilikom organizacije ovog projekta predstavljali upravo mladi, odnosno studenti od 18 do 25 godina.

"S obzirom da danas žive užurbanim tempom života, mladi imaju vrlo nezdrave navike, odnosno nemaju dovoljno vremena za vježbu, konzumiraju dosta brzu hranu i tako dalje, a upravo ovi faktori, između ostalog dovode do moždanog udara. Primarno smo se fokusirali na njih kako bi prije svega mogli na sebi, ali i na svim ostalim ljudima prepoznati znakove moždanog udara, a u cilju što bržeg reagovanja" ističe Mujanović.

Napominje i da mladi nisu toliko svjesni ove problematike, jer je u njihovim zamislima, kako navodi, projektovana slika u kojoj se moždani udar ne može desiti njima, jer je riječ o problemu koji pogađa stariju grupu građana.

"Moždani udar ne bira, nije vezan za profesiju i svi su mu podložni", naglašava na kraju Mujanović.

Prema dostupnom podacima iz izvještaja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH koji je usvojen koncem prošle godine, u periodu od 2010. do 2014. godine na području FBiH, prvo mjesto kao uzrok smrti stanovništva zauzimao je moždani udar sa stopom od 72,9 posto na 100.000 stanovnika, potom slijedi akutni infarkt miokarda sa 69,5 posto na 100.000 stanovnika te kardiomiopatija sa 63,6 posto na 100.000 stanovnika.