|

Zašto se ne sjećamo razdoblja kad smo bili bebe? Za sve je kriv jedan fenomen

Zašto se ne sjećamo razdoblja kad smo bili bebe? Za sve je kriv jedan fenomen
3
D
S.H.P.
21.2.2020. u 19:04
2
komentara
3

dijeljenja
Zašto se ne sjećamo razdoblja kad smo bili bebe? Za sve je kriv jedan fenomen Ilustracija: Shutterstock
Koje je vaše najranije sjećanje? Većina odraslih ne može se sjetiti nijednog događaja prije svog trećeg rođendana, a glavni krivac je interesantan fenomen koji se naziva dječija amnezija.
Stručnjaci smatraju da biste se trebali fokusirati na stvaranje uspomena sa svojom djecom, bez obzira što ćete ih se samo vi sjećati.

Jeste li se ikada zapitali zašto se vaše dijete ne sjeća svojih prvih koraka ili proslave svog drugog rođendana? Ako se pokušate sjetiti vlastitih iskustava iz predškolskog doba, vjerovatno se kao kroz maglu sjećate određenih događaja. Za to je kriv fenomen koji se naziva djetinjstvo ili infantilna amnezija, odnosno prirodni i postepeni gubitak sjećanja na prvih nekoliko godina života.

Disneyjev animirani crtani film "U mojoj glavi" pokazuje amneziju djetinjstva na djelu, kada Bing Bong, Rileyjev prethodno obožavani imaginarni prijatelj, na kraju ostane zaboravljen na odlagalištu sjećanja. Sudbina Binga Bonga, iako slama srce, zapravo je nezaobilazni dio Rileyjevog odrastanja. Psiholozi vjeruju da dječija amnezija predstavlja normalan dio razvoja mozga i da se sjećanja o kojima se ne govori često, s vremenom gube.

Kada govorimo o pamćenju, obično mislimo na sposobnost prisjećanja određenih životnih iskustava. Poznata i kao epizodna sjećanja, uključuju hipotalamus, dio mozga koji se nalazi u temporalnom režnju, koji nam nije potpuno razvijen kada se rodimo, prenosi Parents.

"Hipotalamus bi se trebao potpuno razviti u četvrtoj godini života. To je obično razdoblje kada se djeca počinju sjećati određenih stvari. Kako dijete raste, tako njegova sjećanja postaju stabilnija", istaknula je Rachael Elward, stručnjakinja za kognitivnu neuroznanost sjećanja.

Postoji još jedan razlog za amneziju u djetinjstvu?



Sally Goddard Blythe, direktorica Instituta za neurofiziološku psihologiju i autorica osam knjiga o razvoju djeteta, kaže da nemamo razvijenu sposobnost govoriti o stvarima koje su se dogodile prije nego što smo naučili tečno govoriti. Verbalni jezik postaje dovoljno tečan tek kada dijete napuni tri godine.

Kada počinjemo pamtiti svoja sjećanja?



Za većinu odraslih osoba njihovo je najranije epizodno pamćenje iz treće godine života. Malo njih se sjeća događaja koji su se dogodili prije tog razdoblja. Ipak, akademici vjeruju da se sjećanja iz ranog djetinjstva počinju naglo gubiti kada dijete napuni 7 godina. Patricia Bauer i Marina Larkina, provele su studiju na temu "pamćenja iz djetinjstva" , u kojoj su zamolile trogodišnjake da razgovaraju sa svojim majkama o šest prošlih događaja iz njihovih života. Zatim su, nekoliko godina nakon, od njih tražili da se sjete tih događaja. Istraživači su otkrili da su se djeca u dobi od 5 do 7 godina sjećala više od 60 posto događaja, dok su djeca u dobi od 8 i 9 godina zapamtila manje od 40 posto.

Ova sjećanja nisu zauvijek izgubljena. Smatra se da se svjesno pamćenje počinje razvijati od treće godine, ali prije toga, postoji senzorno-emocionalno iskustvo koje se može oživjeti kasnije u životu, kada se dogode slični događaji i pojave se senzorni okidači.

Odličan primjer senzornog sjećanja može biti određeni miris (najučinkovitije osjetilo), koji puno godina kasnije, može stvoriti sliku ili osjećaj prisutnosti naše majke.

Blythe predlaže da pomognete svojoj djeci pristupiti svojim ranim sjećanjima. To možete napraviti tako što ćete razgovarati s njima o stvarima koje su se dogodile ili im možete pokazati porodične fotografije.

"Odlično je kada roditelji naprave album ili knjigu sjećanja na djetetove prve trenutke i rane godine. Tako djeca kada razviju svjesno pamćenje i govor, mogu ponovno preživljavati te trenutke i duže ih zadržati u sjećanju", smatra Blythe.

Zašto biste uvijek trebali stvarati uspomene sa svojom djecom?



Infantilna amnezija nije razlog da ne slavite prvi rođendan svog djeteta ili da svoje dvogodišnje dijete ne odvedete u kino. I dalje je jako važno raditi stvari sa svojom malom djecom, iako ih se oni neće sjećati kad malo porastu.

"Dijeljenje iskustva povezuje vas s djetetom i pomaže mu da upozna svijet oko sebe. Dijete se možda ne sjeća određenog posjeta zoološkom vrtu, ali sigurno će se sjetiti šta je zoološki vrt i imena određenih životinja", istaknula je doktorica Elward.

Mala djeca imaju razvijene druge oblike pamćenja koji ne uključuju hipotalamus, a igraju značajnu ulogu u dječjem razvoju od trenutka kada se vaše dijete rodi.

"Sjećanje je uključeno u učenje vještina poput sjedenja ili držanja žlice. Novorođenčad u prvoj godini svog života nauče puno stvari i sposobni su sjetiti se svojih vještina", smatra doktorica Elward.
Prijavi grešku


Komentari (2)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...